Kulturni centar „Kralj Fahd“ Sarajevo

Adobe InDesign CC
M. Sc. Samir Fajković

Novembar 2018.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

SADRŽAJ

1. Uvod u Adobe InDesign CC ................................................................................................. 6

1.1. Historijat DTP-a ............................................................................................................ 7
1.2. Panela boja .................................................................................................................. 7
1.3. Pokretanje programa Adobe InDesign ........................................................................ 9
1.4. Kreiranje novog dokumenta ...................................................................................... 10
1.5. Workspace – radni prostor ........................................................................................ 12
Glavni izbornik .................................................................................................... 12
Kontrolni panel ................................................................................................... 13
Linijar (ruler) i mjerne jedinice ........................................................................... 15
Orjentacione linije (Grid) i Vodilice (Guides)...................................................... 17
1.6. Pohranjivanje dokumenta ......................................................................................... 18
1.7. Zatvaranje dokumenta .............................................................................................. 19
1.8. Otvaranje dokumenta................................................................................................ 20
1.9. Kretanje kroz dokument ............................................................................................ 21
2. Alatna traka – Tools.......................................................................................................... 22
2.1. Prečice za odabir alata ............................................................................................... 23
2.2. Okviri za tekst i slike .................................................................................................. 24
2.3. Selection Tool i Direct Selection Tool ........................................................................ 25
2.4. Alati za vektorsko crtanje i okviri............................................................................... 26
2.5. Alati za unos teksta – Type Tool ................................................................................ 26
2.6. Crtanje linije – Line Tool ............................................................................................ 27
2.7. Alati za crtanje osnovnih geometrijskih oblika .......................................................... 27
Pravougaonik i Elipsa – Rectangle & Elipse Tool ................................................ 28
Mnogougao – Polygon Tool................................................................................ 28
2.8. Crtanje putanje – Pen Tool ........................................................................................ 29
3. Paneli ili panela................................................................................................................. 31
3.1. Slojevi – Layers........................................................................................................... 31
Kreiranje slojeva ................................................................................................. 32
Uređivanje slojeva .............................................................................................. 32
Dodavanje objekta na sloj .................................................................................. 33

2|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Selektovanje, pomjeranje i kopiranje objekata na slojevima ............................ 34

Dupliranje (kloniranje ili kreiranje kopije) slojeva ............................................. 34
3.2. Linkovi – Links ............................................................................................................ 35
Uređivanje linkova.............................................................................................. 37
3.3. Stranice – Pages ......................................................................................................... 39
Izgled panela stranica – Pages............................................................................ 40
Dodavanje – umetanje stranica u dokument – New Page ................................. 41
3.4. Određivanje osnovnih stranica – Master Pages ........................................................ 42
Kreiranje mastera ............................................................................................... 42
Baziranje jednog mastera na osnovu drugog..................................................... 44
Uređivanje mastera ............................................................................................ 44
Primjena mastera ............................................................................................... 47
Numeracija stranica............................................................................................ 48
4. Boje i bojenje uz pomoć Tools panela .............................................................................. 53
4.1. Osnovni paneli za miješanje boja – Color .................................................................. 54
4.2. Panel za pohranjivanje boja – Swatches ................................................................... 54
4.3. Gradacija ili stapanje boje – Gradient ....................................................................... 55
4.4. Stapanje ili preklapanje boja – Blending mode ......................................................... 57
5. Tekst – Text ...................................................................................................................... 60
5.1. Paste i Paste Without Formatting ............................................................................. 60
5.2. Umetanje teksta – Place ............................................................................................ 60
5.3. Umetanje (import) Word dokumenta – Place ........................................................... 61
5.4. Određivanje toka teksta – Story ................................................................................ 63
5.5. Kolone – Columns ...................................................................................................... 64
5.6. Uređivanje teksta....................................................................................................... 65
Atributi znakova ................................................................................................. 66
Atributi odlomaka............................................................................................... 67
5.7. Prijelom teksta – Wrap text ....................................................................................... 71
6. Stilovi – Style .................................................................................................................... 74
6.1. Stilovi objekata – Object Style ................................................................................... 74
6.2. Stilovi znakova – Character Style ............................................................................... 75
Basic Character Formats..................................................................................... 76

3|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Advanced Character Formats ............................................................................. 77

Character Color .................................................................................................. 78
6.3. Stilovi odlomaka – Paragraph Style ........................................................................... 79
Indents and Spacing ........................................................................................... 79
Bullets and Numbering ....................................................................................... 80
Hifenacija – Hyphenation ................................................................................... 82
Tabs .................................................................................................................... 83
6.4. Primjena i uređivanje stilova ..................................................................................... 84
Primjena stila znakova i odlomka ....................................................................... 85
Primjena stila odlomka ....................................................................................... 85
Brisanje stilova ................................................................................................... 85
6.5. Umetanje (import ili uvoz) stilova iz drugih dokumenata ......................................... 86
7. Objekti – Objects .............................................................................................................. 89
7.1. Opcije ljepljenja – Paste............................................................................................. 89
Paste ................................................................................................................... 89
Paste Into............................................................................................................ 89
Paste in Place...................................................................................................... 89
Paste Without Formatting .................................................................................. 90
7.2. Uređivanje rasporeda – Arrange ............................................................................... 90
7.3. Poravnanje – Align ..................................................................................................... 90
7.4. Pathfinder – Compound Path & Shapes .................................................................... 91
Kreiranje spojene putanje – Compound Path .................................................... 92
Uređivanje spojene putanje ............................................................................... 92
Kreiranje spojenih oblika – Compund Shape ..................................................... 93
7.5. Usidreni objekti – Anchored objects ......................................................................... 94
8. Fusnote – Footnote .......................................................................................................... 96
9. Tabele – Tables ............................................................................................................... 100
9.1. Kreiranje tabele ....................................................................................................... 100
9.2. Kreiranje tabele od postojećeg teksta ..................................................................... 101
9.3. Kreiranje tabele unutar postojeće tabele................................................................ 102
9.4. Umetanje tabela iz drugih programa ...................................................................... 102
9.5. Dodavanje zaglavlja i podnožja tabeli ..................................................................... 103

4|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

9.6. Stilovi tabela i ćelija – Table & Cell Styles................................................................ 104

Korištenje stilova ćelija (cell styles) u stilovima tabele (table styles) .............. 105
Atributi (postavke) stilova ćelije ....................................................................... 105
Panel za stilove tabele i ćelija ........................................................................... 106
Kreiranje stilova tabele i ćelija ......................................................................... 106
Uređivanje stilova tabele i ćelija ...................................................................... 108
Umetanje (import) stilova iz drugih dokumenata ............................................ 109
Primjena stilova ................................................................................................ 109
10. Operacije na InDesign dokumentima .......................................................................... 111
10.1. Pohranjivanje publikacije u tekst-formatu TXT.................................................... 111
10.2. Izvoz publikacije u PDF ......................................................................................... 111
General ......................................................................................................... 112
Compression ................................................................................................. 113
Marks and Bleeds ......................................................................................... 113
10.3. Izvoz dokumenta kao PNG i/ili JPEG .................................................................... 114
10.4. Kreiranje paketa dokumenta – Package .............................................................. 115
11. SADRŽAJ TABELA ......................................................................................................... 118
12. SADRŽAJ SLIKA ............................................................................................................. 119

5|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

1. U VOD U A DOBE I N D ESIGN CC

Knjiga Adobe InDesign CC namijenjena je svim osobama koje žele da se upoznaju grafičkim i
web dizajnom. Kroz ovu knjigu imati ćete priliku upoznati se kako sa osnovama tako i sa
naprednijim opcijama, a cilj je sticanje osnovnih vještina potrebnih za stolno izdavaštvo (eng.
Desktop publishing – DTP). Naučiti ćete koristiti razne alate i panele za rad u programu, te
pripremati dokument ovisno o vrsti potrebe grafičke pripreme. Sumirane vještine koje ćete
steći su potrebne za izradu:

• Kreiranje dokumenta u zavisnosti od potrebe, print, web, kao što su:

o Vizit karte
o Logotip – logo
o Letak – flyer
o Brošure – brochure
o Banner, Roll-up banner
o Naslovne stranice – cover
o Memorandum
o Vizuelni Identitet
• Rad sa panelima kao što su slojevi, linkovi, stranice...
• Korištenje i umetanje eksternog sadržaja
• Uređivanje stranica, kreiranje i uređivanje osnovnih (master) stranica...
• Različite vrste numeracije stranica, numeracija po poglavljima...
• Boje, predefinisane boje, gradacija, stapanje boja...
• Upis i uređivanje teksta, umetanje, priča (story) – tok, prijelom, kolone, fusnote...
• Rad sa alatima kao što su alati za pomjeranje i selekciju, tekst, oblici...
• Rad sa stilovima znakova, paragrafa, objekata, primjena i uređivanje
• Kreiranje i uređivanje objekata
• Kreiranje i uređivanje tabela, stilovi tabela, stilovi ćelija
• Izvoz (export) InDesign dokumenata, PDF, PNG, JPEG...
• Package dokumenta – kreiranje centralizovane „zbirke“ ili „arhive“ korištenih
dokumenata

Znanje koje usvojite kroz korištenje ove knjige Vas neće ograničiti samo na iznad navedeno.
Imati ćete priliku da ovladate korištenjem raznih alata koji su namijenjeni za raznovrsnu
primjenu, što znači da Vi odlučujete kako i koliko maštovito ćete iste koristiti.

Knjiga je koncipirana na način da se u svakoj cjelini gradiva nalaze i adekvatne vizuelne

ilustracije koje pojednostavljuju objašnjenja, a u toku predavanja imati ćete priliku da se
praktično upoznate sa alatima koje ćete koristiti kroz mnoštvo praktičnih vježbi. Ukoliko imate
prijedlog za proširenje sadržaja knjige Adobe InDesign CC – čime bi stekli nove vještine možete
kontaktirati autora knjige putem e-maila samirfajkovic@[Link].

6|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

1.1. Historijat DTP-a

U posljednjih petnaestak godina svjedoci smo ekspanzije pripreme za štampu u DTP (desktop
publishing) okruženju, tj. kompjuterski generisanih procesa u pripremi. Za razliku od ere
reprografije, fotosloga, ručno ubušavanih slika i dotjerivanja fotografija na skeneru, DTP era
pružila je čovječanstvu daleko veći komfor u radu, automatizaciju procesa, i, na kraju,
primjenjivost svakom ko posjeduje odgovarajuću opremu.

Stolno izdavaštvo (kako je to prevedeno kod nas), pružilo je šansu pojedincu sa računarom i
štampačem da priprema dokumente koji će biti odštampani u bilo kojoj tehnici štampe.
Softverska industrija potrudila se da isprati cijelu evoluciju, tako da danas na tržištu postoji
čitava gomila softverskih alata koji pokrivaju bukvalno svaki korak konvencionalne pripreme
za štampu. Naravno, kako to obično ide, uz kompjuterizaciju čitavog procesa došlo je i do
pojednostavljenja pojedinih rješenja u pripremi, ali veoma veliki izbor softvera omogućuje
rješenje za bukvalno svaki problem na koji bi tradicionalni grafičari ukazali.

1.2. Panela boja

Da bismo pripremili dokument za štampu pomoću nekog softvera, moramo znati
odgovarajuće principe koji se tiču prije svega kolornih modela koji se koriste u štampi. Za
razliku od RGB (red, green, blue) prikaza koji koriste računarski monitor i televizori, u
konvencionalnoj štampi se koristi CMYK model (cyan, magenta, yellow i key ili crna). To u
praksi znači da se kolor slika (odnosno štampana emulacija realne scene) dobija kombinacijom
četiri osnovne štamparske boje.

Svaki početnik koji ima Adobe Photoshop to može provjeriti učitavanjem bilo koje slike u CMYK
modu, preko panela Channels. Suština je u tome da se na svaki kanal nanosi odgovarajuća
procesna boja i miješanjem tih boja na papiru dobija se kolorna slika. RGB i CMYK modele
možemo uporediti na sljedeći način: u RGB-u, bijela boja se dobija zadavanjem maksimalnih
vrijednosti crvene, zelene i plave boje (255, 255, 255), dok minimalne vrijednosti (0, 0, 0) daju
crnu. U CMYK modelu je obrnuto: bijelu boju možemo uporediti sa bojom praznog papira.

Zadavanjem sve većih i većih vrijednosti boja dobijamo tamnije nijanse. Teoretski, za dobijanje
crne boje bilo bi dovoljno zadati 100% cijana, 100% magente i 100% žute boje, ali usljed
nesavršenosti medija na kome se štampa (uglavnom papira) i boja koje se koriste, dodaje se i
crna (K – oznaka potiče iz dva razloga: prvi je izbjegavanje konfuzije sa B iz RGB modela, a drugi
je key color, odnosno ključna boja). Glavna uloga crne boje je da naglasi oštrinu i dubinu slike
u punom koloru.

Sljedeća stvar koju je važno razmotriti je kako se u štampi dobijaju prelazi boja koje vidimo na
fotografijama. Ovdje se susrećemo sa pojmom grayscale, odnosno skala sivog. Svako ko je
imao informatiku u srednjoj školi sjeća se binarnih vrijednosti 0 i 1 (ima struje/nema struje).
Slika koja se sastoji iz 2 nijanse (apsolutno bijela i apsolutno crna, recimo da je u pitanju
tehnički crtež) ima dubinu 1 bit po pikselu (pixel – skraćenica od picture element, najmanji

7|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

detalj slike na kompjuterskom monitoru). Analogiju sa maloprije pomenutim ima struje/nema

struje možemo postaviti po principu ima boje/nema boje.

Kada bismo u Photoshopu otvorili klasičnu crno-bijelu fotografiju, primijetili bi da tu nema

samo piksela crne i bijele boje, nego i sivih. U pitanju je grayscale slika, koja može imati 256
varijacija sive boje (0-255), a pošto se 256 eksponencijalno predstavlja kao 2^8, kažemo da
grayscale slika ima 8 bita po pikselu. Problem kod reprodukcije crno-bijele fotografije u
konvencionalnoj štampi (osim digitalne, koja funkcioniše na principu inkjet štampača) se
sastoji u tome što je nemoguće ostvariti kontinuirani ton sive boje. On se prikazuje
kombinacijom crne i bijele boje, odnosno otiskivanjem pravilnih redova crnih tačaka različitog
rastojanja i veličine na bijelom papiru, što vara ljudsko oko da vidi sivu boju. Takva tehnika se
naziva raster ili poluton, pošto se tačke uštampavaju u pravougaonim nizovima.

Za potrebe reprodukcije slike u četvorobojnoj CMYK varijanti, potrebno je zadati određenu

gustinu nizova tačaka (u zavisnosti od vrste štampe, odnosno vrste i kvaliteta medija na kome
se štampa) koja se definiše kao linijatura rastera (screen frequency, halftone screen), i mjeri
se u broju linija tačaka po linearnoj jedinici mjere (uobičajeno lines per inch ili lines per cm).
Postoji i alternativni način štampanja rastera, koji je u ekspanziji posljednjih desetak godina, a
to je FM (frequency modulation) raster, kod kojeg tačke nisu raspoređene u pravilnim linijama,
nego nasumično razbacane, što daje vjerniju reprodukciju boja u štampi, ali i povećava
mogućnost zapušavanja rastera (zbog specifičnih upijajućih svojstava papira, tačka se pri
oštampanju širi za određenu vrijednost koja se naziva prirast tačke – dot gain, tako da treba
biti oprezan pri nanošenju boje u štamparskoj mašini. Prirast tačke se može kompenzovati u
pripremi za štampu, što će također kasnije biti razmatrano).

Prilikom pripreme za štampu dokumenta u boji, moramo voditi računa o uglovima rastera.
Pošto smo već napomenuli da se tačke nanose u pravilnim nizovima, treba reći i da ugao pod
kojim se prostiru te linije nije isti za svaku boju. Taj princip sprječava ružan efekat koji se naziva
moire, a manifestuje se pravilnim šarama koje se pojavljuju na mjestima gdje se linije rastera
nepravilno preklapaju. Zbog toga linije rastera moraju biti nanesene pod uglovima koji se
razlikuju međusobno za bar 30 stepeni.

Standard koji je usvojen za četvorobojnu ofset CMYK štampu je: cijan 15°, magenta 75°, žuta
90° i crna 45°. Kao što ćete vjerovatno primjetiti, u slučaju žute boje odstupa se od pravila,
zato što je ona najslabija boja u smislu intenziteta. U prethodnom dijelu pomenuli smo naziv
za crnu boju – ključna boja (key color), i to je razlog zašto se ona nanosi pod uglom od 45° –
taj ugao je naučno potvrđen kao najpogodniji ljudskom oku za posmatranje. U slučajevima
kada je dokument predviđen za štampu u jednoj boji, a ima rastera, preporučuje se zadavanje
ugla od 45°.

Sada kada smo ukratko prešli osnove procesnih CMYK boja, razmotrit ćemo i posebne (spot)
boje. To su boje koje su označene brojem i međunarodno certifikovane, uspostavljene od
različitih proizvođača (Pantone, HKS, itd). Svaka od tih boja ima posebnu recepturu od koje se
ne smije odstupati, vrlo precizno definisanu. Posebne boje se koriste najčešće u slučajevima

8|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

kada je u štampi potrebno dobiti vrlo vjernu nijansu (u slučaju štampanja logotipa kompanije,
ili ako klijent zahtjeva visoku vjernost otiska) uglavnom jednobojnih objekata ili teksta, zato
što CMYK štampa ima određena ograničenja u pogledu reprodukcije nekih nijansi.

Također, samo mali broj posebnih boja ima svoj teoretski CMYK ekvivalent, koji nije lahko
postići u praksi. Uobičajena je varijanta kombinacija procesnih i posebnih boja, pogotovo u
slučajevima kada se štampaju kolor fotografije sa dodatnim tekstualnim i drugim elementima
(naslovi itd) – za fotografiju je potreban CMYK, a za naslove recimo posebna boja. Naravno, to
je uvijek skuplja varijanta za štampu, tako da kod nas mnogi pribjegavaju procesnoj simulaciji
posebnih boja na uštrb kvaliteta. Inače, za posebne boje zadate u vrijednosti manjoj od 100%
važi isto pravilo što se tiče uglova rastera kao i za procesne boje.

Jedan od problema sa kojim se redovno susreću DTP operateri jeste postizanje sklada između
boja koje se vide na računarskom monitoru prilikom pripreme za štampu i onih koje će izaći
na finalnom proizvodu. Web-dizajneri nemaju taj problem – njihov ciljni medij je monitor, i
jedina ograničenja koja imaju tiču se stvari na koje je teško utjecati, kao što su ekranska
rezolucija svakog od više miliona korisnika, default fontovi koji se koriste na sistemu,
kalibracija boje monitora i dr.

Međutim, razlika između RGB sistema koji koristi monitor i CMYK sistema koji se primjenjuje
u štampi dovodi do toga da nije lahko predvidjeti kako će izgledati određena boja. Približna
tačnost se može postići upotrebom vrhunskih monitora, profesionalno kalibrisanih prema
referentnom odštampanom uzorku, ali to povlači niz zahtjeva – kalibrisane ulazne (na primjer
skener) i izlazne (osvjetljivač grafičkih filmova) uređaje i standardno osvjetljenje pri kojem se
radi, a koje treba što bliže da simulira dnevno svjetlo. Zbog toga se koriste referentne karte
boja (ton karte).

1.3. Pokretanje programa Adobe InDesign

Program Adobe InDesign porkećemo tako što isti pronaćemo među instaliranim programima
našeg računara ili otvaranjem nekog InDesign dokumenta sa računara, pri čemu će se
automatski otvoriti program koji je potreban za prikazivanje odabranog dokumenta.

Pokretanjem InDesign-a otvara se programski prozor dobrodošlice – Welcome Screen, gdje se

susrećemo sa nekoliko opcija za kreiranje i otvaranje dokumenata kao što su:

• Recent – predstavlja nedavno otvarane dokumente

• CC files – Creative Cloud dokumenti
• Presets – predefinisani dokumenti za web i print prikazani sa desne strane
• New... – kreiranje novog dokumenta
• Open... – otvaranje postojećeg dokumenta

Na narednoj fotografiji je prikazan izgled prethodno opisanih opcija.

9|Strana
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 1. Pokretanje InDesigna

1.4. Kreiranje novog dokumenta

Nakon što pokrenemo program, koristeći welcome screen koji je prikazan imamo mogućnost
da kreiramo novi dokument tako što izaberemo opciju New (CTRL + N) ili kroz Preset
odaberemo Custom. U prethodnim verzijama programa, welcome screen drugačije izgleda. U
svakom slučaju da bi kreirali novi dokument, možemo se poslužiti prečicom za kreiranje novog
dokumenta ili koristeći padajući izborniko File iz glavnog izbornika.

Nakon odabira opcije za kreiranje novog dokumenta, otvara se dijaloški okvir koji je sačinjen
od nekoliko opcija koje ćemo pojasniti u nastavku.

• Document preset – predstavlja odabir predefinisanih postavki za kreiranje

dokumenta ili uređivanje istih koristeći opcije za snimanje i brisanje.
• Intent – namjena dokumenta (na primjer Print, Web, Mobile).
• Number of Pages – broj stranica koji će dokument imati (može se naknadno urediti).
• Start page # – početna stranica.
• Facing Pages – da li će stranice u dokumentu biti prikazane kao dvolisnice (lijeva i
desna strana). Ukoliko je ugašeno sve će stranice biti zasebne.
• Primary Text Frame – automatsko postavljanje okvira za tekst na sve dodane
stranice u dokumentu i povezivanje u jednu priču.
• Width & Height – predstavljaju širinu i visinu dokumenta

10 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Orientation – podešavanje uspravnog ili horizontalnog prikaza dokumenta.

• Columns & Gutter – automatsko kreiranje upisanog broja kolona dok Gutter
predstavlja razmak između kolona.
• Margins (top, bottom, inside, outside, left, right) – označavaju koliko će sadržaj
stranice biti udaljen od ivica stranice. Unutrašnje i vanjske margine se prikazuju
ukoliko je opcija Facing Pages uključena, a ukoliko je ista opcija isključena, prikazane
su left i right umijesto navedenih. Ikonica između margina predstavlja mogućnost
kojom se uključuje ili isključuje opcija da sve margine budu jednake.
• Bleed and Slug – bleed (prepust) predstavlja dio koji se prostire izvan granica
stranice, a koji služi da se umanji netačnost pri rezanju. Slug predstavlja područje
izvan stranice i prepusta, a koje sadrži dodatna uputstva ili informacije.
• Preview – opcija koja služi za pravovremeni prikaz podešenih opcija pri kreiranju
novog dokumenta
Naredna fotografija prikazuje dijaloški okvir za podešavanje postavki pri kreiranju novog
dokumenta.

Slika 2. Kreiranje novog dokumenta

11 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

1.5. Workspace – radni prostor

Workspace ili radni prostor predstavlja skupinu alata i alatnih traka koji su prikazani pri
korištenju programa. Radni prostor u InDesignu ne razlikuje se puno od radnih prostora
Illustratora ili Photoshopa, a isti možete urediti po želji. Uređivanje radnog prostora se vrši
koristeći padajući izbornik Window iz glavne trake. Promjena radnog prostora, kreiranje novog
ili brisanje vrši se također kroz padajući izbornik Window > Workspace. Na narednoj fotografiji
su označeni osnovni dijelovi radne površine koji su opisani u nastavku:

A. Glavni izbornik
B. Prečice za otvaranje aplikacija, opcije prikaza dokumenta, radne površina i pretraga
C. Kontrolna traka (Control) – sadržaj se mijenja u zavisnosti od odabira alata
D. Otvoreni dokumenti
E. Alatna traka (Tools) – najčeće korišteni alati
F. Linijari (ruler)
G. Trenutna stranica (page) dokumenta (može biti i dvolisnica – spread)
H. Statusna traka – navigacija, greške,
I. Pasteboard – „radna površina“
J. Paneli, panela, dodatni alati

Slika 3. Prikaz radne površine

Glavni izbornik
Ako smo radili u bilo kom drugom programu pod Windows operativnim sistemom, vjerovatno
smo već upoznati sa ovim tipom izbornika. Svaka od ovih opcija u nizu ima padajući izbornik
koji sadrži podešavanja vezana za datu opciju. Svi padajući izbornici imaju po nekoliko
zajedničkih karakteristika.

12 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 4. Glavni izbornik

Prva karakteristika kod izbornika su prečice koje se nalaze sa njegove desne strane, samo u
slučaju da ta operacija ima pripisanu prečicu (na primjer Print... CTRL+P). Ukoliko se nakon
naziva operacija nalaze tri tačke (na primjer Print…), to označava znak da ta operacija otvara
novi prozor gdje u kojem se nalaze dodatne opcije za uređenje. Zadnja zajednička
karakteristika koju ćemo spomenuti je da, ukoliko sa desne strane operacije imamo strelicu
prema desno, to je znak da ta opcija sadrži dodatni padajući izbornik (dropdown).

Kontrolni panel
Panel koji se nalazi ispod padajućih izbornika, zasigurno je dio koji se najčešće koristi. Kontrolni
panel daje mogućnost brzog pristupa opcijama za uređivanje teksta, slika i drugih objekata na
stranicama dokumenta.

U osnovi, kontorlni panel se nalazi integrisan u gornji dio radnog prostora InDesigna, mada se
može, po želji korisnika, prebaciti u donji dio prozora, kao i podesiti kao plutajući panel,
minimizirati i ukloniti sa radne površine. Ponovno pokretanje kontrolne panela se vrši putem
klika na padajući izbornik Window, a zatim na Control.

Klikom na ikonu sa desne strane kontrolnog panela, a zatim putem prikazanog padajućeg
izbornika, moguće je izvršiti prethodno spomenute promjene na prikazu panela.

Slika 5. Uređivanje pozicije kontrolnog panela

13 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Ovisno o vrsti alata koji je odabran za korištenje, kontrolni panel se mijenja kao i same opcije
koje su prikazane, a kojima je moguće uređivati obilježeni sadržaj. Kroz narednih nekoliko
fotografija prikazati ćemo različite izglede panela. Rado ljepšeg prikaza, neke od fotografija su
podjeljene na dva dijela. Ukoliko su odabrane opcije za pomjeranje i selektovanje, kontrolni
panel će ponuditi opcije za povećavanje, smanjivanje, nagib i sl.

Slika 6. Opcije selekcije i pomjeranja

Ako je odabran sadržaj okvira kao što je tekst, kontrolni panel će prikazati opcije podešavanja
znakova kao i opcije podešavanja paragrafa. Pristupanje opcijama za uređivanje znakova,
odnosno paragrafa, vršimo odabirom na jednu od ikona sa lijeve strane kontrolnog panela,
koje su prikazane kao A za opcije znakova i ¶ za opcije paragrafa.

Slika 7. Opcije znakova

Ovisno o veličini i rezoluciji monitora na kojem se radi, kontrolni panel prikazati će neke od
dodatnih opcija za uređivanje. Na primjer, ukoliko je odabrana ikona za uređivanje znakova,
sve opcije za uređivanje znakova će biti prikazane, a sa desne strane, u produžetku, će biti
prikazane dodatne opcije paragrafa. Ako je odabrana ikona paragrafa, sve opcije paragrafa će
biti prikazane, a u produžetku, sa desne strane, InDesign će prikazati dodatne opcije znakova.

Slika 8. Opcije paragrafa

Odabirom tabele, kontrolni panel prikazivati će opcije za uređivanje kolona, redova, ćelija, te
njihovih dimenzija i sl.

Slika 9. Opcije tabela

14 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Dok se kontrolni panel mijenja samom promjenom odabranih stavki, više informacija je
moguće dobiti od tkz. „tooltips“ opisa koji se pojavljuju ukoliko je kursor miša na kratko
zadržan na jednoj od opcija sa kontrolnog panela.

Slika 10. Tooltip – opis opcije

Linijar (ruler) i mjerne jedinice

Linijari (ruleri) spadaju u pomagala kojima se korisnik služi kako bi precizno obavljao zadatke
u InDesignu. Prikaz linijara određujemo koristeći se padajućim izbornikom View > Show Rulers
ili View Hide Rulers. Prečica kojom brže možemo prikazati, odnosno sakriti linijar je
kombinacija tipki na tastaturi CTRL + R.

InDesign omogućava korisnicima da vrše promjene mjernih jednica za panele i dijaloške okvire,
unutar kojih je moguće unositi numeričke vrijednosti. Nakon što se unese numerička
vrijednost, bez obzira koja je mjerna jednica prikazana, korisniku je omogućen unos mjernih
jednica, nakon čega će numerička vrijednost i mjerna jednica pretvoriti u vrijednosti koje su
jednake numeričkim vrijednostima mjernih jedinica zadanih u postavkama.

Slika 11. Prikazivanje i skrivanje Rulera

15 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Promjenu mjernih jednica na linijaru možemo uraditi na više načina, od kojih je možda i
najjednostavniji način putem desne tipke miša. Nakon što se kursor miša nanese na linijar,
prikazivanje padajućeg izbornika vrši se pritiskom desne tipke miša, a zatim iz padajućeg
izbornika odabiremo željenu vrstu mjernih jedinica. Pored promjene vrste mjernih jedinica
imamo i dodatne mogućnosti koje su vezane za prikazivanje linijara, kao što prikazuje naredna
fotografija.

Slika 12. Promjena mjernih jedinica na Ruleru

[Link]. Promjena nulte tačke

Nulta tačka predstavlja početak linijara na X

(horizontalnoj) i Y (vertikalnoj) osi. U osnovi,
nulta tačka se nalazi u gornjem livom uglu u
odnosu na papir. Za pomjeranje nulte tačke je
potrebno da kursor nanesemo na spoj X i Y ose
u lijevom gornjem uglu, a zatim lijevom tipkom
miša, nultu tačku povučemo do željenog mjesta
kojim se nanovo označava nulta pozicija.
Promjenom nulte tačke neće doći do pomjeranja
vodilica, objekata ili orjentacione mreže. Slika 13. Određivanje nulte pozicije

16 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

[Link]. Mjerne jedinice u InDeisgnu

Kroz program InDesign možemo koristiti različite vrste mjernih jedinica, a kroz narednu
prikazati ćemo primjer korištenja istih uz objašnjenja, njihove slovne oznake i finalni rezultat
nakon primjene.

Tabela 1. Prikaz mjernih jednica u InDeisgnu

Slovne oznake nakon
Mjerne jednice Primjer Rezultat
numeričke vrijednosti
i, in, 5.25i, 5.25in,
Inches 5 1/4 inches
inch, " 5.25inch, 5.25”
Milimetri mm 48 mm 48 milimetara
Centimetri cm 12 cm 12 centimetara
Picas p 3p 3 picas
pt 6pt
Points 6 points
p (prije vrijednosti) p6
Picas and points p (između vrijednosti) 3p6 3 picas, 6 points
Pixels px 5px 5 pixels
Ciceros c 5c 5 ciceros
Agates ag 5ag 5 agates

Orjentacione linije (Grid) i Vodilice (Guides)

Dobar dizajner poznaje i uspješno koristi nevidljivu mrežu (Grid) koja služi za poravnavanje
redova sa tekstom, kolona i drugih grafičkih objekata. Posmatrajući stranicu sa više kolona
nesvjesno tražimo koherentnu strukturu koja olakšava čitanje i primanje informacija. Grid i
margine imaju važnu ulogu, ali je najbolje ako ostanu neprimjećeni, odnosno ako su u funkciji
ostatka stranice, a ne njen najuočljiviji dio. U Adobe InDesignu ćemo uočiti tri tipa linija za
poravnanje: document grid, baseline grid i guides.

• Document grid – je mreža koja se proteže preko čitavog dokumenta i radne

površine, pružajući jednostavan način za brzo poravnanje objekata.
• Baseline grid – Tekst se postavlja po ovoj mreži koja najčešće odgovara proredu
(leading) osnovnog stila. Svaka linija ovoe mreže je osnovna linija za redove sa
tekstom.
• Guides (vodilice) – veoma su značajne za efikasan rad, a u InDesignu možete
rasporediti onoliko horizontalnih i vertikalnih vodilica koliko vam je potrebno.
Vodilice podsjećaju na standardne objekte na stranici – možete odjednom izabrati
nekoliko vodica, na njih primijeniti komande Copy i Paste, poravnavati ih kao
objekte ili ih čak rasporediti po različitim slojevima.

U dijalogu Ruler Guides, kome pristupamo kroz padajući izbornik Layout zadajemo prag prikaza
(u procentima) ispod koga se vodilice ne vide. Slično važi i za ostale tipove linija poravnanja,
čiji je smisao minimiziranje vizuelne interferencije koju linije mogu da unesu kada posmatramo

17 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

stranicu u cjelini. Naredna fotografija prikazuje primjer orjentacionih linija kao i padajući
izbornik View preko kojeg se iste prikazuju.

Slika 14. Orjentacione linije

1.6. Pohranjivanje dokumenta

Kada je riječ o samom pohranjivanju dokumenta, koristimo padajući izbornik File > Save ili
prečicu CTRL + S. Pomoću opcije Save osiguravamo mogućnost nastavka rada na dokumentu
na onome mjestu gdje smo stali prije samog pohranjivanja. Nakon odabira navedene opcije
prikazati će se dijaloški okvir za pohranjivanje.

Prilikom pohranjivanja InDesign dokument spremamo u .indd formatu. Bitno je napomenuti

da ukoliko isti dokument planiramo koristiti na drugom računaru gdje je instalirana starija
verzija InDesign programa, onda je potrebno da dokument pohranimo u .idml formatu. Ovaj
format nam omogućava otvaranje pohranjenog dokumenta sa InDesign CS4 ili novijom
verzijom programa.

Također je bitno napomenuti da sve fotografije, datoteke, i ostale materijale koji su korišteni
u dokument kao linkovi, a ne kao sastavni dio dokumenta, ostaju na računaru odakle su
korištene (ovome ćemo se detaljnije posvetiti u poglavlju panela linkova). Tako da, pri
otvaranju dokumenta na drugom računaru, nećemo biti u mogućnosti koristiti materijale
umetnute sa prethodnog računara.

Ukoliko želimo da pohranite i sve materijale korištene u dokumentu, kao i sam dokument,
koristiti ćete opciju Package koju možemo pronaći u padajućem izborniku File. O ovome više
u zadnjem poglavlju knjige.

Naredna fotografija prikazuje dijaloški okvir pohranjivanja dokumenta.

18 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 15. Dijaloški okvir pohranjivanja dokumenta

1.7. Zatvaranje dokumenta

Program InDesign nam omogućava otvaranje više dokumenata istovremeno. Ukoliko želimo
da zatvorimo jedan ili više dokumenata to možemo uraditi koristeći padajući izbornik File >
Close. Prečica za zatvaranje trenutnog dokumenta je CTRL + W, a isti se može zatvoriti tako
što lijevom tipkom miša kliknemo na X koji se nalazi pored samog naviza dokumenta u traci
otvorenih dokumenata. Ukoliko desnom tipkom miša kliknemo na naziv dokumenta, otvaraju
nam se dodatne opcije koje su prikazane na narednoj fotografiji.

Slika 16. Opcije otvorenog dokumenta

19 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

1.8. Otvaranje dokumenta

Prilikom rada u InDesignu može se desiti da imamo potrebu otvoriti još jedan InDesign
dokument ili otvoriti prethodno zatvoreni. Otvaranje dokumenta se vrši na način da se
odabere opcija iz padajućeg izbornika File > Open – prečica na tastaturi je CTRL + O, nakon
čega se prikazuje dijaloški okvir za otvaranje dokumenta.

Koristeći ovu opciju omogućeno je otvaranje dokumenata koji su kreirani koristeći InDesign ili
neki drugi kompatibilni program, a neke od ekstenzija su: .indd, .indt, .indl i sl. Naredne dvije
fotografije prikazuju padajući izbornik i dijaloški okvir za otvaranje dokumenata.

Slika 17. Opcija Open

Slika 18. Dijaloški okvir Open

20 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

1.9. Kretanje kroz dokument

InDesign dokument može da sadrži jednu ili više stranica, a navigaciju kroz isti vršimo koristeći
postavke kao što su paneli, statusna traka, padajući izbornici i sl. Panel Pages (stranice) je jedan
od osnovnih panela u ovom programu, a isti se najčešće koristi za navigaciju kroz dokument.
Navedeni panel također prikazuje stranice u umanjenom obliku kao i sadržaj istih, što dodatno
olakšava njegovo korištenje i primjenu.

Korištenje panela se vrši tako što pronađemo stranicu na koju želimo preći, a zatim dva puta
kliknemo lijevom tipkom miša na odabranu stranicu. Na dnu panela prikazan je ukupan broj
strnaica i dvolisnica (spreads). Naredna fotografija prikazuje prethodno opisani panel.

Slika 19. Pages panel

Drugi način navigacije kroz dokument je korištenje statusne trake. U donjem lijevom uglu
radnog prostora, prikazane su opcije za navigaciju, a između njih se nalazi izbornik u kome je
prikazan broj trenutne stranice. Unosom broja stranice u predviđeno polje, kao i klikom na
pomenute opcije vršimo kretanje kroz dokument.

Slika 20. Odabir stranica

Pored opcija kretanja kroz različite stranice dokumenta, tu su i opcije za kretanje unutar jedne
stranice, a te opcije su opcije zumiranje (uvećavanje ili umanjenje prikaza). Pored padajućeg
izbornika View koji uređuje prikaz postoje i veoma praktične prečice za zumiranje, no prije
nego iste nabrojimo bitno je napomenuti da držeći tipku SPACEBAR na tastaturi (kursor miša
promijeniti će izgled u ruku), a zatim koristeći lijevu tipku miša imamo mogućnost pomjeranja
stranice. Prečica za uvećanje je CTRL + + dok za umanjenje koristimo CTRL + -, a prikaz cijele
stranice vrši se sa CTRL + 0. Dodatna prečica za uvećanje i umanjenje je korištenje kombinacije
tipke ALT sa tastature i kolutića (scrool up, scrool down) miša.

21 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

2. A LATNA TRAKA – T OOLS

Prije nego što krenemo na izradu sadržaja uz koristeći InDesign,
program, potrebno je upoznati se sa grupama alata kao i samim
alatima koje ćemo svakodnevno koristiti. Kao i kod ostalih
programa Adobe paketa, u donjem desnom uglu alata nalazi se
strelica koja označava padajući izbornik i pristup dodatnim alatima
te kategorije.

Do tih alata dolazimo tako što kursor miša dovedemo do alata sa

strelicom, a zadim držimo lijevu tipku miša na alatu. Također,
pritiskom desne tipke miša umjesto držanja lijeve, vrši se ista
operacija. U nastavku, navodimo nazive alata prikazane fotografiji:

• Selection Tool, Direct Selection Tool

• Page Tool, Gap Tool
• Content Collector Tool, Content Placer Tool
• Type Tool, Line Tool
• Pen Tool, Pencil Tool
• Rectangle Frame Tool, Rectangle Tool
• Scissor Tool, Scale Tool
• Gradient Swatch Tool, Gradient Feather Tool
• Note Tool, Color Theme Tool
• Hand Tool, Zoom Tool
• Fill, Stroke,
• Swap Fill and Stroke, Default Fill and Stroke
• Formatting affects container, Formatting affects text
• Apply Color, Apply Gradient, Apply None
Slika 21. Alatna traka
• Normal, Preview

Naredna fotografija prikazuje sadržaj kategorije alata Pen Tool – dodatni alati.

Slika 22. Pen Tool alati

22 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

2.1. Prečice za odabir alata

Prečice nam služe za brži odabir željenih alata. One nam uštede vrijeme i distancu pređenu
mišem za odabir alata, zatim vraćanje na prethodno mjesto da bi koristili taj alat. Prečice ćemo
pasivno naučiti kroz učestalo korištenje određenih alata. Moguće je kreirati i osobnu listu
prečica koje će se koristiti za odabir alata, to se radi koristeći dijaloški okvir koji se može
pronaći u padajućem izborniku Edit > Keyboard Shortcuts.

U nastavku je tabelarni prikaz prečica koje su dodijeljene u osnovi alatmina InDesigna, čijom
upotrebom će biti znatno ubrzan rad korisnika programa.

Tabela 2. Prečice za odabir alata

Alat Windows Mac OS
Selection tool V, Esc V, Esc
Direct Selection tool A A
Toggle Selection and Direct
Ctrl+Tab Command+Control+Tab
Selection tool
Page tool Shift+P Shift+P
Gap tool U U
Pen tool P P
Add Anchor Point tool = =
Add Anchor Point tool = = (numerički dio tastature)
Delete Anchor Point tool - -
Convert Direction Point tool Shift+C Shift+C
Type tool T T
Type On A Path tool Shift+T Shift+T
Pencil tool (Note tool) N N
Line tool \ \
Rectangle Frame tool F F
Rectangle tool M M
Ellipse tool L L
Rotate tool R R
Scale tool S S
Shear tool O O
Free Transform tool E E
Eyedropper tool I I
Measure tool K K
Gradient tool G G
Gradient Feather tool Shift+G Shift+G
Scissors tool C C
Hand tool H H

23 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Spacebar (Layout mode), Spacebar (Layout mode),

Temporarily Hand tool Alt (Text mode), or Option (Text mode), or
Alt+Spacebar both) Option+Spacebar (both)
Zoom tool Z Z
Temporarily Zoom In tool Ctrl+Spacebar Ctrl+Spacebar
Toggle Fill and Stroke X X
Swap Fill and Stroke Shift+X Shift+X
Formatting Effects Container
J J
and Formatting Effects Text
Apply Color , [ZAREZ] , [ZAREZ]
Apply Gradient . [TAČKA] . [TAČKA]
Apply No Color / /
Switch between Normal
W W
View and Preview Mode
Frame Grid tool (horizontal) Y Y
Frame Grid tool (vertical) Q Q

2.2. Okviri za tekst i slike

Gotovo svaki objekat u InDesignu može da predstavlja okvir za tekst ili slike. Prilikom umetanja
u InDesign, automatski se kreira okvir. Veliku slobodu u svakodnevnom radu pruža to što tekst
možemo da učitamo u grafički okvir, jer je korisnik oslobođen potrebe da razmišlja o tipu
okvira i mijenjanja alata, kako bi nacrtao odgovarajući okvir. Pružena nam je mogućnost da
ugnijezdimo jedan okvir u drugi, do proizvoljne dubine. Okviri mogu da sadrže druge okvire
koje možemo nezavisno selektovati i uređivati, što predstavlja efikasan metod za
kombinovanje teksta i grafike i kreiranje kompleksnih objekata sa kojima se lako manipuliše.
Pošto svaki nacrtani objekat može da bude okvir, za njihovo kreiranje možemo da
upotrijebimo alate za crtanje, kao što su alati elipse, pravougaonika, itd.

Alatom za unos teksta se takođe može nacrtati pravogaoni okvir. Kada primjenom opcije
Create Outlines pretvorimo tekst u krive linije, dobijeni objekat postaje okvir u koji možemo
učitati tekst, sliku ili drugi okvir. Kao dodatak promjeni, oblik okvira pomoću alatki Pen i Direct
selection, okvirima možemo da mijenjamo i atribute, kao što su ispuna i okvir ili obrub.

Transformacije koje primjenjujemo na okvire mogu da se odražavaju i na njihov sadržaj, ali

njega možemo i nezavisno mijenjati. Tekstualni okviri se vizuelno razlikuju od grafičkih –
prepoznatićemo ih po in i out portovima (u terminologiji Adobea) koji služe za kontrolu toka
teksta i njegovo nadovezivanje kroz više okvira. Ukoliko tekst ne može da stane u nacrtani
okvir, izlazni port će pokazivati znak plus. Da bi se tekst proširio na sljedeći okvir, kliknite na
izlazni port. Ukoliko kliknete na grafički okvir, on će se automatski prilagoditi. Čitav proces je
veoma jednostavan, intuitivan i brz, pošto ne moramo neprekidno da mijenjamo alate. Za
kretanje po okvirima koji se nadovezuju postoje i prečice na tastaturi.

24 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Odabirom View iz padajućeg izbornika odaberemo opciju Extra > Show Text Threads, čime
ćemo dobiti grafički prikaz toka teksta (story – priče) po okvirima, pošto će se pojaviti linija
koja povezuje ulazne i izlazne portove (na narednoj fotografiji se nalazi između brojeva 2. i 3.).
Na narednoj fotografiji je prikazan tekstualni okvir, a crvenim brojevima označen je početak
tekstualnog okvira (1 i 3), te kraj tekstualnog okvira (2 i 4), dok su oba ova okvura povezani u
jednu priču (text threads).

Slika 23. Izgled dva međusobno spojena tekstualna okvira

2.3. Selection Tool i Direct Selection Tool

Selection tool je najčešće korišteni alat, koji odabire tekst i grafičke okvire, te omogućuje da
radimo s objektom koristeći granični okvir obilježenog objekta.

Direct selection tool je alat koji omogućava označavanje i uređivanje objekta unutar grupe ili
tačku unutar putanje.

• Da bi nekoj putanji promijenili oblik, moramo djelovati na njene tačke, a mijenjajući

poziciju tačaka, mijenja se i sam izgled putanje.
• Segment putanje – dio putanje između dvije tačke koji mijenjamo alatom direktne
selekcije, tako da prvo kliknemo na putanju, a zatim je rastežemo u željenome
smjeru.
• Hvataljka – tangenta krivulje u tački, a o njenoj udaljenosti i uglu u odnosu na tačku
ovisi i sam izgled putanje. Vrijednost, tj. izgled samih hvataljki mijenja se alatom
direktne selekcije i alatom selekcije.
• Tačka na krivulji – tačka s dvjema hvataljkama (ulaznom i izlaznom) u kojoj se
krivulja zaobljeno lomi.
• Ugaona tačka – u njoj krivulja mijenja smjer pod pravim uglom, jer ne posjeduje
hvataljke. Da bi joj dodali hvataljke i pretvorili je u tačku na krivulji, ubotrijebiti ćemo
Convert Anchor Point Tool i pomoću njega iz same tačke izvući hvataljku.
• Spojna tačka – tačka s jednom hvataljkom (ulaznom ili izlaznom).

25 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

2.4. Alati za vektorsko crtanje i okviri

Iako smo rekli da je InDesign program u kojem ćemo spajati slike i tekst u jednu cjelinu, ipak
imamo mogućnost crtanja vektorskih oblika i unos teksta. Alati sa mogućnostima ne zaostaju
puno za programima koji su izrađeni upravo za tu namjenu, ali ipak smo donekle ograničeni.
To se prije svega odnosi na brzinu rada i neke napredne funkcije koje u InDesignu nemamo.

Alati za crtanje nalaze se na traci s alatima:

• Pen Tool – alat za crtanje pomoću “sidrišnih tačaka˝.

• Type Tool – alat za rad s tekstom.
• Pencil Tool – olovka, za prostoručno crtanje putanja.
• Line Tool – alat za crtanje pravaca.
• Rectangle Frame Tool – alat za izradu okvira.
• Rectangle Tool – alat za crtanje pravougaonika.

Naredna fotografija prikazuje alate za vektorsko crtanje.

Slika 24. Alati za vektorsko crtanje

2.5. Alati za unos teksta – Type Tool

Alat koji se koristi za unos teksta je Type Tool, a ukoliko želimo ispisati neki tekst na putanji
biramo alat Type on a Path Tool. Nakon aktiviranja alata Type Tool, lijevom tipkom miša
kliknemo na stranicu i razvučemo okvir željene veličine u koji ćemo upisivati ili umetnuti
sadržaj. Za razliku od prethodnog, alat za ispis teksta na putanji funkcioniše tako što kliknemo
na putanju i na istu upisujemo tekst.

Ukoliko unutar tekstualnog okvira ima previše teksta, odnosno sav tekst ne može stati u
definisani tekstualni okvir, pojavljuje se znak + koji javlja da postoji skriveni tekst koji nije
prikazan u okviru. Da bi isti prikazali, potrebno je promijeniti veličinu tekstualnog okvira ili
urediti izgled teksta.

Veličinu tekstualnog okvira mijenjanmo tako što strelicom prihvatimo jedan od uglova
označenog okvira teksta i proizvoljno mu promijenimo visinu i/ili širinu bez utjecaja na sam
tekst. Veličinu tekstualnog okvira ne možemo mijenjati dok je Type Tool uključen, već je
potrebno izaći iz navedene opcije pritiskom na tipku ESC ili odabirom alata za selekciju.

26 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 25. Promjena veličine tekstualnog okvira i prikaz skrivenog teksta

2.6. Crtanje linije – Line Tool

Pravac je određen početnom i krajnjom tačkom i može imati debljinu i boju. Kada odaberemo
Line Tool, pokazivač mijenja izgled u plus. Da bi nacrtali liniju, lijevom tipkom miša kliknemo
na ishodište i, ne puštajući lijevu tipku miša, pomjeramo pokazivač miša u željenom smjeru.
Kada smo postigli željenu dužinu i smjer, puštamo lijevu tipku miša. Ako prilikom crtanja
držimo tipku SHIFT na tastaturi, moći ćemo crtati pod uglom od 45 stepeni.

2.7. Alati za crtanje osnovnih geometrijskih oblika

InDesign nam nudi ukupno šest alata (koji su podjeljeni u dvije kategorije po tri alata) za
kreiranje osnovnih geometrijskih oblika. Primjer korištenja okvira (Frame) bio bi za kreiranje
mjesta i spremnika unutar kojeg bi se umetnula fotografija, dok druga kategorija služi za
kreiranje i uređivanje oblika.

Razlika između ovih grupa alata je ta što korištenjem prva tri alata (Frame Tool) kao rezultat
dobivamo okvir (Frame), geometrijski oblik koji nema ni ispunu niti okvir – potpuno je
transparentan i služi kao spremnik za neki drugi sadržaj. Dok pri korištenju druge kategorije
alata (Tool) dobivamo geometrijski oblik koji automatski preuzima boju ispune i okvira, kao i
debljinu okvira.

Slika 26. Alati za crtanje osnovnih oblika

27 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Pravougaonik i Elipsa – Rectangle & Elipse Tool

Nakon što odaberemo željeni alat iz alatne trake imamo nekoliko mogućnosti kreiranja istog.
Ukoliko želimo kreirati proizvoljan oblik to možemo uraditi tako što kliknemo i držimo lijevu
tipku miša na početnu lokaciju oblika, a zatim pomjeramo miš sve dok ne dobijemo željeni
oblik, čime kreiramo pravougaonik ili elipsu.

Ukoliko želimo da kreiramo kvadrat ili krug, potrebno je da držimo tipki SHIFT na tastaturi
nakon što otpočnemo crtanje ovog oblika. Precizniji način kreiranja bio bi da nakon odabira
alata kliknemo lijevom tipkom miša na željeno mjesto, a zatim nam se pojavi dijaloški okvir u
koji upisujemo dimenzije oblika, kao što je prikazano na narednoj fotografiji. Mjesto na koje
smo kliknuti predstavlja gornju lijevu tačku objekta.

Slika 27. Kreiranje pravougaonika, kvadrata, elipse i kruga

Mnogougao – Polygon Tool

Nakon što odaberemo željeni alat iz alatne trake imamo nekoliko mogućnosti kreiranja istog.
Ukoliko želimo kreirati proizvoljan oblik to možemo uraditi kao i kod prethodnih oblika, a to je
da kliknemo i držimo lijevu tipku miša na početnu lokaciju oblika, a zatim pomjeramo miš sve
dok ne dobijemo željeni oblik, čime kreiramo proizvoljan mnogougao ili zvijezdu.

Da bi nacrtali zvijezdu ili promijenili broj uglova potrebno je da dva puta lijevom tipkom miša
kilnemo na odabrani alat (Polygonal Tool). Ukoliko želimo da kreiramo mnogougao iste visine
i širine, potrebno je da držimo tipki SHIFT na tastaturi nakon što otpočnemo crtanje ovog
oblika.

Dijaloški okvir Polygon sastoji se od:

• Polygon Width – širina mnogougla

• Polygon Height – visina mnogougla..
• Number of Sides – broj stranica ili uglova.
• Star Inset – koristimo prilikom kreiranja zvijezde, a predstavlja zakrivljenje ili oštrinu
zvijezde. Što je vrijednost veća, krakovi će biti duži i tanji. Što je vrijednost manja,
krakovi će biti tuplji i deblji. Broj krakova je određen prethodno pojašnjenim
parametrom Number of Sides.

Dodatna mogućnost pri crtanju predstavljenih oblika je držanje tipke ALT na tastaturi, kojom
definišemo, da mjesto gdje smo kliknuli lijevom tipkom miša predstavlja centar oblika.

28 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Također, imamo mogućnost kombinacije tipki SHIFT + ALT sa tastature i koristeći lijevu tipku
miša, čime kreiramo oblik iste širine i visine, sa centrom oblika na mjestu gdje smo kliknuli.

Slika 28. Dijaloški okvir za crtanje poligona

2.8. Crtanje putanje – Pen Tool

Pen alat služi za crtanje putanja uz pomoć kontrolnih tačaka, tzv. Anchor Points. Sa ovim
alatom crtamo isto kao i s alatom za crtanje pravaca, s tom razlikom da svaki klik lijeve tipke
miša postavlja kontrolnu tačku. Ukoliko prilikom postavljanja kontrolne tačke držimo lijevu
tipku miša i povučemo u željenom smjeru, na taj način kreiramo krivu liniju sa pomoćnim
linijama.

Prilikom postavljanja zadnje kontrolne tačke, koja se poklapa s prvom kontrolnom tačkom,
kursor dobiva dodatnu ikonicu – kružić. Taj kružić označava da ćemo nakon postavljanja
kontrolne tačke dobiti zatvoreni oblik.

Pen tool ima i podmeni, koji otvaramo tako što malo duže držimo pritisnutu lijevu tipku miša
na samom alatu (ili koristeći desnu tipku miša). Kada nam se otvori podmeni, možemo birati
sljedeće alate:

• Add Anchor Point Tool – pomoću kojeg isključivo postavljamo dodatne kontrolne
tačke na putanju. To činimo tako da alatom kliknemo bilo gdje na putanju.
• Delete Anchor Point Tool – pomoću kojeg isključivo brišemo kontrolne tačke s neke
putanje. Da bismo ovim alatom obrisali kontrolnu tačku, pokazivač miša moramo
pozicionirati iznad kontrolne tačke koju želimo obrisati i kliknuti na nju.
• Convert Direction Point Tool – predstavlja alat pomoću kojeg mijenjamo vrstu
kontrolne tačke, iz ugla stvaramo krivulju. Da bismo promijenili pravac, u krivulju
pokazivačem miša kliknemo na kontrolnu tačku i, ne puštajući lijevu tipku miša,
povlačimo miš od kontrolne dok ne dobijemo liniju po želji.

29 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 29. Crtanje pomoću Pen Toola

Vidimo da kontrolne tačke nakon pretvorbe dobivaju dodatne kontrolne tačke (anchor point)
povezane linijom, pomoću kojih upravljamo uglom tangente sidrišne tačke. Da bismo Pen Tool
alatom dobili krivulju, a ne pravac, pri postavljanju kontrolne tačke potrebno je pokazivač miša
nakon klika, držati i pomjeriti od kontrolne tačke prije puštanja, čime postižemo zakrivljene
putanje.

30 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

3. P ANELI ILI PANELA

U random okruženja InDesigna nalaze se paneli ili panela koji se koriste za kontrolu i
uređivanje dokumenata i objekata (elemenata) na stranicama. Po prirodi paneli su postavljeni
(zakačeni) na desnoj strani InDesign radnog okruženja. Izgled panela možemo urediti kako
nam odgovara, iste možemo uključiti (prikazati) ili isključiti (skriti) po želji koristeći padajući
izbornik Window.

Nakon prikazivanja odnosno skrivanja željenih panela imamo mogućnost snimanja izgleda
trenutnih postavki, rasporeda alatnih traka i panela tako što kreiramo novi Workspace.
Kreiranje novog radnog okruženja radi se koristeći padajući izbornik Window > Workspace.

3.1. Slojevi – Layers

Svaki InDesign dokument sadrži minimalno jedan sloj. Korištenjem više slojeva imamo
mogućnost kreiranja i uređivanja dokumenta. Preporučljivo je da prilikom uređivanja
dokumenta obratimo pažnju na slojeve i iste uredimo / sortiramo / imenujemo adekvatno.
Radeći to pojednostaviti ćemo uređivanje dokumenta kada bude potrebno, da li to bilo nakon
par minuta ili par mjeseci. Jedan od primjera korištenja slojeva je jednostavan i brz način
mijenjanja dizajna, na primjer, sloj koji sadrži grafičke elemente možemo skriti, a zatim
prikazati drugi sloj na kojem su elementi prikazani drugačije.

Slika 30. Izgled panela Layers

Slojevi su providni listovi složeni jedan preko drugog. Ako sloj nema sadržaja onda možemo
vidjeti šta se nalazi ispod / iza njega.

• Slojevi imaju trokut (expand) (collapse) koji služi za prikazivanje ili skrivanje sadržaja
sloja. Kada prikažemo sadržaj sloja imamo mogućnost urediti objekte koji se nalaze

31 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

u istom. Možemo ih selektovati, prikazati/isključiti, promijeniti redoslijed,

zaključati/otključati, obrisati.
• Slojevi su povezani sa svim stranicama u dokumentu, uključujući i master stranice.
Tako da ako isključite sloj, on će utjecati na sve ostale stranice u dokumentu i sadržaj
sa ostalih stranica koji se nalazio u istom sloju će biti skriven.

Kreiranje slojeva
Kreiranje slojeva se vrši tako što kliknemo na dugme Create New Layer (prikazano na
prethodnoj fotografiji u dole desnom uglu). Maksimalan broj slojeva u InDesignu nije
ograničen i isti zavisi od količine raspoložive radne memorije.

• Panel slojevi možemo prikazati preko padajućeg izbornika Window > Layers.
• Da napravimo novi sloj iznad trenutnog dovoljno je kliknuti Create New Layer.
• Ukoliko želimo novi sloj kreirati na vrhu (iznad svih ostalih) potrebno je da držimo
tipke CTRL + SHIFT na tastaturi prilikom klika na dugme Create New Layer.
• Za otvaranje dijaloškog okvira (opcije slojeva) prilikom kreiranja sloja (u kojem
možemo urediti dodatne opcije i promijeniti naziv sloja) potrebno je da prilikom
kreiranja novog sloja držimo tipku ALT na tastaturi.

Slika 31. Kreiranje sloja

Uređivanje slojeva
Da pristupimo opcijama za uređivanje slojeva potrebno je da kliknemo lijevom tipkom miša
dva puta na naziv sloja ili desnom tipkom miša na naziv sloja, a zatim izabrati Layer Options iz
padajućeg izbornika. Treći način bi bio da kliknemo na opcije panela Layers što će otvoriti

32 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

padajući izbornik iz kojeg možemo izabrati željenu opciju – opciju koju izaberemo primjeniti
će se na trenutni (selektovani) sloj. U opcijama slojeva možemo:

• Promijeniti naziv
• Urediti boju
• Zaključati ili otključati
• Prikazati ili skriti sloj
• Prikazati ili skriti pomoćne linije
• Prikazati ili skriti prilikom printanja
• Zaključati ili otključati pomoćne linije
• Urediti prelom teksta koji će utjecati na ostale layere

Dodavanje objekta na sloj

Dodavanje objekata na sloj se vrši na više načina, prije čega je potrebno da shvatimo selekciju
i fokusiranje slojeva. Kada kliknemo na sloj pojaviti će se olovka na desnoj strani što predstavlja
fokusiranje na isti. Naredna fotografija prikazuje selekciju i fokusiranje layera.

Slika 32. Selekcija i fokusiranje slojeva

Ako selektujemo više od jednog sloja, a pri tome dodajemo novi objekat, isti će se dodati na
fokusirani sloj (sloj sa olovkom). Ukoliko želimo postaviti fokus na neki drugi sloj unutar
selekcije, dovoljno je samo da kliknemo na isti. U slučaju da želimo fokusirati sloj izvan
selekcije, prethodna selekcija će nestati, a fokusirani sloj postaje selektovan. Načini dodavanja
objekta na sloj su:

• Kreiranje objekta tako što napišemo ili nacrtamo nešto

• Umetanje, postavljanje i ljepljenje teksta ili grafičkih objekata
• Selektovanje objekata sa drugih slojeva i prebacivanje na željeni sloj

Ne možemo crtati, pisati ili dodati objekat na skriveni ili zaključani sloj. Ako pokušamo, kursor
miša kada ga pozicioniramo preko dokumenta, mijenja izgled u precrtanu olovku. Potrebno je
da prikažemo, otključamo sloj ili izaberemo neki drugi koji želimo urediti. Ako pokušamo nešto

33 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

zalijepiti na zaključani ili skriveni sloj, prikazati će se poruka upozorenja sa opcijom da isti
prikažemo ili otklučamo.

Selektovanje, pomjeranje i kopiranje objekata na slojevima

Koristeći panel Layers imamo mogućnost selektovati bilo koji željeni objekat na sloju. Kvadratić
na desnoj strani predstavlja selekciju objekta (ili svih objekata ako se klikne na sloju). Također
možemo držati tipku ALT i kliknuti na sloj da bi selektovali sve objekte istog sloja. Ukoliko
želimo izbjeći pogrešnu selekcuju na pogrešnom sloju ili objekat, preporuka je da isti
zaključamo. Pomjeranje objekata ili sloja vrši se tako što kliknemo na željeni sloj (ili kvadratić
desno) i držimo lijevu tipku miša dok ga pomjeramo. Pojaviti će se crna linija koja označava
mjesto gdje će se sloj ili objekat premjestiti što prikazuje naredna fotografija.

Slika 33. Premještanje objekta sa jednog sloja na drugi

Koristeći kombinaciju tipki na tastaturi uz pomjeranje objekta (lijeva tipka miša) možemo
premještati i/ili kopirati objekte kako na druge slojeve tako i na one zaključane.

• Da kopiramo željeni objekat potrebno je držati tipku ALT

• Da bi premjestili željeni objekat na zaključan sloj potrebno je držati CTRL
• Da kopiramo željeni objekat na zaklučan sloj potrebno je držati tipke CTRL + ALT

Dupliranje (kloniranje ili kreiranje kopije) slojeva

Ukoliko imamo potrebu da napravimo kopiju sloja to možemo uraditi na jednostavan način.
Međutim, treba imati na umu da prilikom dupliranja, također kopiramo sadržaj i postavke
sloja. Tako da sloj dupliramo tako što držimo tipku ALT na tastaturi i isti pomjerimo lijevom
tipkom miša na željeno mjesto (što napravi duplikat gdje smo izabrali i automatski dodijeli
naziv novom sloju) ili isto možemo uraditi putem opcija na panelu Layers. Potrebno je da
obratimo pažnju na sortiranje slojeva nakon dupliranja te postavljanje kopije na željeno mjesto
ili čak uređivanje redoslijeda objekata unutar kopiranog sloja. Naredna fotografija prikazuje
pomjeranje slojeva (obratiti pažnju na čizme).

34 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 34. Sortiranje slojeva

3.2. Linkovi – Links

Ova panel prikazuje spisak svih uvezenih objekata, zajedno sa brojem stranice na kojoj se
nalaze i ikonom koja ukazuje na to da li je link još uvijek aktivan ili dotična datoteka više nije
na svom mestu. U ovisnosti od podešenih preferenci, prikaz u panelu je zasnovan na imenu
fajla, broju stranice ili statusu objekta. Kopije grafičkih i tekstualnih datoteka koje su manje od
64 KB, InDesign će ugraditi u dokument. Veći fajlovi se, po pravilu, referenciraju, ali možete i
njih po želji umetnuti u dokument.

Dokument koji umetnete prikazuje se u rezoluciji ekrana, međutim prilikom printanja isti će
se printati u svojoj stvarnoj rezoluciji. Postoje dva osnovna načina umetanja dokumenta, a to
su biti linked (povezan) ili embedded (zaljepljen).

Linked dokument je veza (link) do fajla na računaru, što rezultira manjom veličinom randog
fajla. Prednost vanjskog dokumenta je ponavljanje istog, što ne mjenja veličinu radnog fajla za
razliku od drugog načina umetanja. U slučaju potrebe za uređivanjem povezanog dokumenta,
dovoljno je urediti originalni fajl, a zatim ažurirati izmjenu u InDesign-u što će izvršiti update
kroz cijeli radni fajl. Prilikom eksportovanja ili printanja radnog fajla, povezani dokument se
pozove u stvarnoj rezoluciji i kreira se krajnji rezultat.

Embedded dokument je kopirani dokument stvarne rezolucije, koji se nalazi u radnom fajlu.
Ovaj način umetanja dokumenta rezultira većim radnim fajlom. Na ovaj način možete napraviti
različite verzije dokumenta na mjestima gdje je to potrebno.

U slučaju ukoliko želite provjeriti (ili izmjeniti) stanje (linked/embedded) umetnutog

dokumenta, potrebno je da koristite panel Links. U slučaju da promijenite lokaciju radnog fajla,
potrebno je pomjeriti ili promijeniti veze (relink) za dokumente koji su povezani. Pošto oni nisu
umetnuti u dokument, kopirani (embedded), oni se neće premjestiti sa radnim fajlom.
Koristeći opciju Package možete spakovati sve korištene dokumente u jedan folder.

35 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 35. Prikaz panela LInks

A. Kolone (naziv/status/stranica)
B. Prikazivanje / skrivanje detaljnih informacija (link info)
C. Izmjenjen jedan ili više linkova
D. Ikona koja prikazuje izmjenjen link
E. Link koji nedostaje (missing)
F. Ikona koja predstavlja Embedded (kopirani) dokument
Link Info – Prikazuje detaljne informacije o dokumentu

Ako se dokument pojavi više puta u radnom fajlu, onda se njegovi linkovi „spoje“ i prikažu kao
padajući izbornik (prikaži/skrij strelica).

Dokument u panelu Links može imati jedan od slijedećih statusa:

• Up To Date – predstavlja normalan, zdrav link koji nema ikone (praznina).

• Modified – predstavlja izmjenjen ili uređen dokument, tj. verzija dokumenta na
disku je novija od one u radnom fajlu.
• Missing – predstavlja dokument koji se ne nalazi više na svojoj lokaciji, ili kojem je
naziv promijenjen. U slučaju printanja ili exporta ovakvog dokumenta, isti se
najvjerovatnije neće prikazati u stvarnoj rezoluciji.
• Embedded – predstavlja sadržaj radnog fajla, tj. zaljepljen dokument i onemogućuje
standardne operacije koje možete raditi sa povezanim dokumentima.

Za prikaz panela Links potrebno je iz padajućeg izbornika Window izabrati Links. Ukoliko želite
poredati linkove, abecednim redom ili po statusu te broju stranice, dovoljno je da kliknete na
naziv kategorije jednom ili dva puta u zavisnosti od toga da li želite da linkovi budu prikazani

36 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

abecednim/uzlaznim redom (strelica gore) ili obrnutim abecednim/silaznim redom (strelica

dolje).

Uređivanje linkova
Koristeći panel linkova možete provjeriti stanje dokumenata, eventualno zamijeniti ili ažurirati
fajlove. U nastavku su opisane operacije nad linkovima koje se nalaze u dnu panela iznad
informacija dokumenta ili u opcijama iste.

• Update modified links – InDesign prvenstveno pokuša pronaći dokument koji mu

nedostaje u folderima u kojima se nalaze ostali povezani dokumenti kojima je
lokacija mijenjana u trenutnoj sesiji. Nakon toga, pokušava pronaći dokument u
folderu u kojem se nalazi radni fajl. U krajnjem slučaju provjerava parent folder
radnog fajla.
Ukoliko želite uraditi ažuriranje jednog ili više linkova potrebno selektovati iste
(linkove sa žutm trokutićem ), a zatim kliknuti na dugme Update Link ili izabrati
Update Link iz opcija panela. U slučaju potrebe možete ažurirati sve izmjenjene
linkove sa dva klika, opcije panela > update all links.

Slika 36. Opcija Update Links

37 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Replace a link with a different source file – operacija koja služi za mijenjanje
izvornog dokumenta. Potrebno je selektovati dokument iz panela links, a zatim
kliknuti na dugme Relink , ili izabrati istu operaciju iz opcija panela. Kada se otvori
dijaloški okvir imate mogućnost da zadate InDesignu da pretraži folder za linkove
koji mu fale ili da prikažete opcije umetanja (što prikazuje naredna fotografija).
Nakon pronalaska novog dokumenta, isti je potrebno otvoriti (open) ili dva puta
brzo kliknuti na isti. Ako ste prethodno uključili Show Import Options potrebno je
iste potvrditi.

Slika 37. Dio dijaloškog okvira Relink opcije

• Restore Missing Links – opcija koja služi za manuelnu promjenu lokacije originalnog
dokumenta. Potrebno je kliknuti na dokument sa ikonom, a zatim na dugme Relink,
nakon čega treba da otvorite novi dokument.
• Go To Link – Služi da „skočimo“ ili fokusiramo određeni objekat u dokumentu
• Edit Original – Tokom rada može se dogoditi da želite promijeniti detalj na nekoj
fotografiji koju ste umetnuli u InDesign dokument. Klikom na ikonu Edit Original
pokrenut će se zadana aplikacija za otvaranje tog dokumenta, tako da možete da
izvršite potrebne korekcije, snimite dokument i vratite se u InDesign, koji će
automatski prikazati izmijenjene.
• Embed Link – Ako poželite da neku sliku, na kojoj više neće biti izmjena, fizički
umetnete u InDesignov dokument, izabrat ćete opciju Embed – link će biti uklonjen,
a kopija slike postaje sastavni dio dokumenta.

38 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 38. Opcija Embed Link

3.3. Stranice – Pages

Pages panel služi za prikaz informacija i uređivanje stranica, dvolisnica i master stranica
(stranice koje automatski uređuju ostale stranice ili dvolisnice). Po zadanim postavkama, panel
stranica prikazuje ikone sa sadržajem stranica. Za prikaz panela stranica pitrebno je iz
padajućeg izborniga Window izabrati Pages.

Kada prilikom kreiranja dokumenta (ili u Document Setup) izaberete opciju Facing Pages
(prikaz stranica kao dvostrani dokument ili na primjer knjigu), stranice radnog dokumenta su
prikazane kao dvolisnice. Dvolisnica predstavlja skupinu stranica koje se preikazuju skupa, kao
što se prikazuju dvije stranice kada otvorite knjigu ili magazin. Svaka dvolisnica u InDesignu
ima svoj Pasteboard, što predstavlja površinu izvan stranica, gdje možete smjestiti objekte
koje ćete kasnije uključiti na stranici.

39 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 39. Izgled panela Pages

A. Ikone stranica – u ovom području se prikazuju sve stranice dokumenta

B. Stranica sa primjenjenim „A“ Masterom – slovo u gore desnom uglu na svakoj ikoni
stranice predstavlja primjenjenu master stranicu (Master Page).
C. Aktivni spread – predstavlja trenutnu lokaciju u dokumentu, u ovom slučaju
dvolisnica sa stranicama dva i tri.
Statusna traka – nalazi se na dnu panela, a prikazuje ukupan broj stranica i
dvolisnica, te osnovne opcije za rad sa stranicama kao što su kreiranje nove, brisanje
i promjena veličine.

Odabir aktivne stranice se vrši dvoklikom na stranicu ili putem padajućeg izbornika Layout >
Go To Page.

Izgled panela stranica – Pages

Odabirom opcije Panel Options iz izbornik (gornji desni ugao panela) možete urediti prikaz
panela. Naredna fotografija prikazuje navedene opcije.

• U grupi za stranice ili mastere možete podesiti veličinu ikona koja će se prikazivati u
panelu.
• Show Vertically prikazuje master stranice horizontalno jedan pored drugog.
• Show Thumbnails prikazuje sadržaj stranice

40 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Grupa Panel Layout omogućava raspored prikazivanja mastera i stranica, tj. šta će
se prikazati gdje u panelu stranica.

Slika 40. Opcije za uređivanje panela stranica

Ukoliko želite, možete dodatno obojiti određene stranice radi lakše navigacije. Na primjer,
zelene stranice su završene, žute stranice – rad u toku, dok crvene stranice tek treba početi
uređivati. Promjenu boje vršite tako što iz opcija panela (ili pritisak desne tipke miša na
stranicu) izaberete Page Atributes > Color Label > nakon čega birate željenu boju. Ako
primjenite boju na master stranicu, automatski će se boja primjeniti na sve stranice na koje je
primjenjen ta master stranica, osim na na stranice na koje ste ručno primjenili boju (što
možete urediti tako što ih označite a zatim umijesto boje izaberete Use Master Color – što će
koristiti postavljenu master boju).

Dodavanje – umetanje stranica u dokument – New Page

Ukoliko želite da proširite svoj radni dokument i dodate (umetanje) jednu ili više stranica u isti,
to ćete uraditi na nekoliko načina.

• Klikom na dugme New Page koje se nalazi u panelu pages kreira se nova stranica.
Stranicu također možete dodati iz padajućeg izbornika Layout > Pages > Add Page.
• Ukoliko želite dodati više stranica na kraj dokumenta iz padajućeg izbornika File
izaberite Document Setup, a zatim u dijaloškom okviru upišite ukupan broj stranica
dokumenta. Na ovaj način InDesign će automatski dodati potrebne prazne stranice
nakon zadnje stranice.

41 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Ukoliko želite umetnuti stranicu na određeno mjesto to možete uraditi tako što
pritisnete desnu tipku miša na Pages panelu (na stranicu) a zatim Insert Page ili iz
padajućeg izborniga Layout > Pages > Insert Pages. Nakon čega se prikazuje dijaloški
okvir za umetanje jedne ili više stranica na određeno mjesto sa željenom master
stranicom (naredna fotografija).

Slika 41. Dodavanje – umetanje stranica

3.4. Određivanje osnovnih stranica – Master Pages

Osnovne stranice (Master Pages) služe nam za postavljanje elemenata koje želimo imati na
svim stranicama kojima je Master Page dodijeljen (tekst, slika i slično). InDesign će sam kreirati
prvi Master Page pod nazivom A-Master, i postaviti ga na Pages panel. Izgled osnovne stranice
koju će InDesign napraviti ovisi o postavkama koje smo postavili prilikom kreiranja novog
dokumenta. U našem slučaju, imali smo uključenu opciju Facing Pages pa se naša osnovna
stranica sastoji od dvije pripadajuće stranice, lijeve i desne. Postoji i posebni Master – [None]
koji nije moguće mijenjati, a poslužit će nam ako nam zatreba potpuno prazan osnovni izgled
stranice u dokumentu.

Slika 42. Master Pages dio na panelu Pages

Kreiranje mastera
Kreiranje master stranica se može uraditi na više načina. Prilikom kreiranja novog dokumenta,
kreiraju se dvije master stranice: None i A-Master. Po potrebi možete kreirati dodatne master

42 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

stranice tako što iz panela stranica izaberete opciju New Master, nakon čega se otvore opcije
koje su prikazane na narednoj fotografiji.

Slika 43. Kreiranje novog mastera – dijaloški okvir

• Prefix – služi za dodjelu oznake vidljive na pojedinim stranicama na Pages panelu.

• Name – upisujemo naziv osnovne stranice. Osnovnu stranicu dobro je nazvati tako
da već prema nazivu znamo čemu služi.
• Based on Master – pomoću ovog padajućeg izbornika možemo odabrati neki drugi
Master Page čije elemente želimo preuzeti, odnosno naslijediti.
• Number of Pages – određujemo od koliko stranica želimo da se naš Master sastoji,
a maksimalan broj je dva. Broj stranica veći od dva rijetko se koristi i to samo kod
specijalnih prijeloma, koje zasad ovdje nećemo obrađivati.
• Page Size – dimenzije i orjentacija stranice

Pored ovog načina, također možemo kreirati master na osnovu već postojećih stranica ili
dvolisnica. Da bi to uradili potrebno je da mišem prevučemo dvolisnicu iz grupe stranica u
grupe mastera. Drugi način je da označite dvolisnicu u pages panelu a zatim iz padajućeg
izbornika opcija panela izaberete opciju opciju Master Options > Save As Master. Svi objekti
(sav sadržaj) sa originalnih stranica postaje dio novog mastera. Ako su stranice koje ste koristili
za kreiranje mastera imale već definisan master, onda je novo kreirani master bazira
(zasnovan) na tom masteru. Naredna fotografija prikazuje kreiranje mastera na osnovu
stranice ili dvolisnica.

Slika 44. Kreiranje novog mastera zasnovanog na izgledu stranice ili dvolisnice

43 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Baziranje jednog mastera na osnovu drugog

Možete napraviti master koji je zasnovan na drugom masteru – roditelju (parent) u istom
dokumentu. Ovakvi masteri se zovu child master (dijete master). Prednost korištenja ove
opcije je u slučaju ako imate dokument sa dosta poglavlja gdje se poglavlja ne razlikuju
značajno, u tom slučaju bazirate bazirate mastere poglavlja na jednom koji ćete prethodno
urediti, tako da ne morate sve mastere, za svako poglavlje posebno uređivati, već samo
potrebne izmjene.

Slika 45. Ljevo je prikazan originalni master (parent) sa child masterima, dok desno možemo
vidjeti uređen parent master i automatsko ažuriranje na svim child masterima

Da biste zasnovali jedan master na drugome, potrebno je da u master dijelu pages panela
uradite sljedeće. Selektovati master koji želite da bude child master, a zatim izabrati Master
Options za selektovani master, nakon čega je potrebno u polju Based On Master izabrati
parent master. Drugi način je da selektujete parrent master i prevučete ga na child master što
prekazuje naredna fotografija.

Slika 46. B-Master (child) je baziran na osnovu A-Mastera (parent)

Uređivanje mastera
Uređivanje master stranica se može izvršiti kada poželite, a izmjene izvršene će se automatski
odraziti na sve stranice na koje je taj master primjenjen. Na primjer, ako dodate bilo kakav
tekst ili grafiku na master, isti će se prikazati na stranicama u dokumentu (na koje je taj master
primjenjen).

Da bismo mogli postavljati elemente na master stranicu, treba odabrati master stranicu koju
želimo mijenjati. To činimo dvostrukim klikom na naziv. InDesign otvara master stranicu u

44 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

glavnom prozoru dokumenta. Kada radimo s master stranicama, uvijek moramo voditi računa
da će se sve što postavimo na master stranicu vidjeti i na stranicama kojima je master
primjenjen. Isto tako, moramo voditi računa da će sve što postavimo na lijevu master stranicu
biti vidljivo na svim lijevim, a sve što se nalazi na desnoj master stranici, prikazati će se na svim
desnim stranicama.

Prvo što bismo trebali napraviti je promijeniti naziv radi kasnije lakšeg snalaženja. Naziv
mijenjamo na dva načina. Prvi je uz pomoć padajućeg (kontekstnog) izbornika koji aktiviramo
pomoću desnog klika mišem. Opcije padajućeg izbornika master stranica su:

Slika 47. Master stranice – padajući izbornik (desni klik)

• New Master – kreiranje novog mastera

• Duplicate Master Spread “…” – dupliranje aktivnog mastera
• Delete Master Spread – brisanje mastera
• Print Master Pages – printanje (ispisivanje/štampanje) mastera
• Master Options for “…” – dodatne opcije za master, mijenjanje prefixa, naziva,
zasnovanog mastera i broja stranica
• Apply Master to Pages – opcija za dodjelu, primjenu, aplikaciju master stranica
• Override All Master Page Items – ukidanje svih naslijeđenih objekata s nekog
drugog mastera
• Allow Document Pages to Shuffle – opcija koja dozvoljava da premještamo
(miješamo) stranice unutar dokumenta
• Rotate View – zaokret prikaza master stranica
• Color Label – promjena boje (kao i kod stranica)

[Link]. Kopiranje mastera

Imate mogućnost kopiranja mastera unutar dokumenta ili između dokumenata. Također
možete izvršiti kopiranje prilikom sinkronizacije dokumenata ili umetanja master stranica iz
drugih dokumenata. Kopiranje mastera se vrši tako da iz pages panela izaberete određeni
master, a zatim ga prevučete lijevom tipkom miša preko dugmeta (new page/master) koje se

45 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

nalazi u donjem uglu panela. Drugi način je da označite master a zatim pritisnete desnu tipku
miša i izaberete opciju Duplicate Master Spread. Prilikom kopiranja mastera, prefix se
automatski promijeni u naredno slovo abecednog reda. Za kopiranje ili premještanje mastera
u drugi dokument potrebno je izabrati opciju iz padajućeg izbornika Layout > Pages > Move
Master, pri čemu oba dokumenta trebaju biti otvoreni.

Slika 48. Dupliranje mastera

[Link]. Brisanje mastera

Brisanje mastera iz dokumenta se vrši tako da selektujete jedan ili više mastera, a zatim mišem
prevučete mastere do dugmeta (delete selected pages/masters) ili umijesto prevlačenja,
možete samo da kliknete dugme. Treći način je da iz padajućeg izbornika izaberete operaciju
Delete Master Spread. Kada obrišete master koji je primjenjen na neke stranice u dokumentu,
isti se zamijeni sa masterom None. Također bitno je napomenuti da imate mogućnost
automatske selekcije svih mastera koji se ne koriste, a to radite tako što iz padajućeg izbornika
izaberete opciju Master Options > Select All Unused Masters.

Slika 49. Brisanje mastera

46 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

[Link]. Umetanje mastera iz drugog dokumenta

U slučaju ukoliko želite umetnuti master stranice iz drugog dokumenta, to možete uraditi tako
što iz panela pages izaberete opciju iz Master Options > Load Master Pages, nakon čega je
potrebno da pronađete dokument koji sadrži željene master stranice i isti otvorite. U slučaju
mastera sa istim nazivima imati ćete izbor da iste zamijenite ili preimenujete.

Slika 50. Umetanje mastera iz drugog dokumenta

Primjena mastera
Prilikom primjene master stranica treba imati na umu da ako vam dokument sadrži nekoliko
stranica koje se savijaju (kao što ste mogli vidjeti u magazinima), master bi se trebao prilagoditi
tom izgledu te urediti da ima isti broj stranica.

Ako master stranice imaju različitu dimenziju stranice od stranica dokumenta (layout),
primjenom mastera mijenjate i sam layout – dimenzije stranica. Ako stranica u dokumentu
ima jedinstvenu ili proizvoljnu veličinu, imate mogućnost da zadržite te dimenzije ili da
primjenite dimenzije master stranica.

Za primjenjivanje, dodavanje ili apliciranje mastera na stranicu potrebno je da pritisnete lijevu

tipku miša na master spread i dok držite lijevu tipku miša pređete preko stranice u dokumentu,
nakon čega će se prikazati okvirna linija koja predstavlja znak da trebate pustiti lijevu tipku
miša (primjer naredna fotografija lijevo). Ovaj način će primjeniti master samo na jednu
stranicu. U slučaju da želite primjeniti master spread na dvolisnicu (dvije stranice) potrebno je
da ponovite prethodnu operaciju, ali da prilikom prenosa mastera na stranicu odvučete miša
u ugao, nakon čega se pojavi okvir oko dvolisnice što predstavlja znak da pustite lijevu tipku
miša (primjer naredna fotografija desno).

47 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 51. Primjena mastera na jednu stranicu ili jedanu dvolisnicu povlačenjem miša

Za primjenu masteran na više stranica ili dvolisnica, potrebno je da selektujete željene

stranice, a zatim dok držite tipku ALT na tastaturi pritisnete lijevu tipku miša na željeni master.
Drugi način je da izaberete opciju Apply Master To Pages iz opcija panela, a zatim izaberete
master koji želite primjeniti i upišete brojeve stranica na koje ćete isti primjeniti. Ukoliko želite
da upišete raspon stranica to ćete uraditi tako što stavite znak – između brojeva, a ukoliko
želite samo određene stranice onda ćete ih odvojiti znakom , Naredna fotografija prikazuje
primjer primjene A-Mastera na stranice 1, 2, 3 i 5.

Slika 52. Primjena mastera na stranice

Ukoliko želite da uklonite primjenu mastera na stranice potrebno je da primjenite master za

nazivom None. Ovo nije način da obrišete master i njegov sadržaj, već da ne primjenjujete
nijedan master na stranice. Tako da prethodno primjenjeni master će se i dalje nalaziti u
dokumentu (ili na nekim stranicama, ako ga ne isključite sa svih), za daljnje korištenje i/ili
uređivanje.

Numeracija stranica
Prije kreiranja numeracije stranica, potrebno je odlučiti kakvu vrstu numeracije želite da imate
u svom dokumentu ili knjizi. Za velike dokumente možete koristiti i brojeve te nazive poglavlja.
U slučaju ukoliko želite koristiti različitu vrstu numeracije unutar dokumenta, možete kreirati
(odrediti) sekcije za određene dijelove dokumenta (određene stranice) – kreirane sekcije se
mogu različito numerisati. Također, u slučaju potrebe možete koristiti različitu vrstu
numeracije, na primjer prve stranice da su označene Rimskim brojevima I, II, III,..., a ostale
Arapskim brojevima 1, 2, 3,...

Postoje neka ograničenja InDesign dokumenta, a to su da jedan dokument može sadržavati do

9.999 stranica, dok numeracija stranica može biti velika i do 999.999.

48 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

[Link]. Kreiranje numeracije poglavlja i sekcija

Za kreiranje numeracije poglavlja (u knjizi) potrebno je da kreirate tekstualni okvir na master

stranici gdje želite da se nalazi broj stranice. Ukoliko želite prikazati broj stranice na stranici a
ne na masteru, prethodni korak je potrebno izvršiti na stranici dokumenta a ne na master
stranici. Unutar tekstualnog okvira, dodajte tekst koji želite (na primjer naziv poglavlja) koji će
se nalaziti ispred broja stranice. Nakon čega je potrebno da umetnete selektor koji će
označavati broj poglavlja tako što izaberete opciju iz padajućeg izbornika Type > Text Variables
> Insert Text Variable > Charapter Number. Urediti i ili ažurirati broj i format poglavlja možete
tako što iz padajućeg izbornika izaberete opciju Layout > Number & Section Options.

Napomena: tekstualni okvir kreirati dovoljno velik da prikaže najveći broj stranice u
dokumentu.

Kreiranje numeracije sekcija (u dokumentu) vrši se tako što definišete sekcije u dokumentu, a
zatim na masteru koji koristite za uređivanje sekcija kreirate tekstualni okvir. Kliknuti unutar
tekstualnog okvira, a zatim izabrati opciju iz padajućeg izbornika Type > Insert Special
Character > Markers > Section Marker.

Napomena: nakon što umetnete marker, u tekstualnom okviru će se prikazati prefiks

trenutnog mastera, a ne broj stranice. Broj stranice se prikazuje na stranicama, ne na masteru.

Slika 53. Numeracija na A-Masteru – lijevo je prikazan marker sekcije, a desno marker sekcije
sa brojem stranice

[Link]. Opcije numeracije stranica

Možete urediti numerisanje stranica u dokumentu tako što iz padajućeg izbornika izaberete
Layout > Numbering & Section Options. Ovoj opciji također možete pristupiti iz padajućeg
izbornika panela stranica (Pages panel). Opcije numeracije su prikazane na narednoj
fotografiji. Numbering & Section Options:

• Automatic Page Numbering (automatska numeracija stranica) – opcija koja služi za

nastavljanje numeracije stranica u trenutnoj sekciji. Numeracija se nastavlja na
osnovu prethodne sekcije. Koristeći ovu opciju, numeracija stranica u dokumentu
će se ažurirati automatski prilikom uređivanja stranica.
• Start Page Numbering At (otpočni numeraciju od) – ovu opciju ćemo koristiti
ukoliko želite da podesite početni broj numeracije stranica, na primjer da počinje
od broja 6 a ne od broja 1. Ukoliko želite restartovati numeraciju za određenu
sekciju, upišite broj 1. Preostale stranice u sekciji će primjeniti brojeve automatski.

49 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Section Prefix (prefiks sekcije) – služi za upis oznake ili naziva sekcije. Potrebno je
upisati i razmak ili znak koji će razdvajati prefiks od broja stranice. Na primjer: A-1
ili B-7 (gdje slovo predstavlja prefiks, a broj predstavlja broj stranice). Maksimalna
dužina prefiksa je 8 znakova.
• Style (izgled/stil) – opcija za uređivanje izgleda numeracije, tj. koja vrsta numeracije
će se koristiti (brojevi, slova,...). Stil se aplicira na sve stranice sekcije.
• Section Marker (marker sekcije) – služi za upis oznake ili naziva koji će InDesign
umetnuti na stranice gdje se nalazi marker sekcije.
• Include Prefix When Numbering Pages (dodavanje prefiksa prilikom numeracije
stranica) – opcija koja prikazuje prefiks sekcije prilikom generisanja tabele sadržaja
(Table of Contents) ili indeksiranja ili prilikom printanja stranica koje sadrže
automatsku numeraciju. Isključite ovu opciju ukoliko želite da se prefiks sekcije
prikaže u InDesignu, a skrije prilikom printanja dokumenta, indeksiranja i kreiranja
tabele sadržaja.

Slika 54. Opcije numeracije stranica, sekcija i poglavlja

Document Chapter Numbering su opcije koje se koriste u knjizi. Funkcionalnost ovih opcija je
slična ili ista kao u sekcijama.

50 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 55. Prefiks sekcije u InDesign dokumentu

A. Prefiks sekcije na dnu radne površine (ispod stranice dokumenta)

B. Prefiks i marker sekcije na stranici dokumenta

[Link]. Definisanje sekcije

Zadana postavka za numeraciju u stranica i poglavlja je uzastopna, automatska. Koristeći

dijaloški okvir opcija numeracije, iste možete urediti, restartovati na određenoj stranici ili
dodati prefiks brojevima stranica, kao i promijeniti stil (izgled) numeracije stranica i poglavlja.

Možete definisati prefiks sekcije za automatsko označavanje stranica sekcije. Na primjer, ako
podesite A- za prefiks sekcije na stranici 9 u dokumentu i uključite prefiks sekcije, numeracija
stranice u tabeli sadržaja ili indeksu će biti prikazana kao A-9. Tekst koji upišete za marker
sekcije prikaže se kada izaberete Type > Insert Special Character > Markers > Section Marker.

Slika 56. Panel stranica (pages)

51 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

A. Indikator (pokazatelj) sekcije – pokazuje početak sekcije

B. Broj stranice je promjenjen za tu sekciju (prikazan prefiks)
C. Statusna traka prikazuje ukupan broj stranica i dvolisnica

Za definisanje sekcije u dokumentu potrebno je da iz panela stranica izaberete i označite prvu

stranicu sekcije (početnu stranicu). Nakon toga prikažite opcije numeracije (Layout >
Numbering & Section Options ili iz padajućeg izbornika panela). Prilikom uređivanja željenih
opcija obavezno mora biti uključena opcija koja definiče početak nove sekcije Start Section .
Potvrditi izmjene, klik na dugme OK, nakon čega se prikaže indikator sekcije iznad označene
stranice. Da završite određenu sekciju (tj. otpočnete novu), potrebno je da izaberete prvu
stranicu naredne sekcije, a zatim uredite opcije za tu sekciju po želji.

Ukoliko želite urediti ili obrisati numeraciju sekcije, iz panela stranica potrebno je dva puta
kliknuti na indikator sekcije koji se nalazi iznad prve stranice sekcije ili selektovati prvu stranicu
koja ima indikator sekcije iznad, a zatim izabrati opcije za numeraciju stranica (Numbering &
Section Options). Promijenite željene opcije ili izbrišite sekciju tako što isključite opciju start
section .

52 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

4. B OJE I BOJENJE UZ POMOĆ T OOLS PANELA

Za rad s bojama postoje određeni alati koji se mogu pronaći na panelu sa alatima ili ako nisu
prikazani uključiti ih preko padajućeg izbornika Window. Dio koji je zadužen za boje, nalazi se
u donjem dijelu panela alata. Postoji nekoliko opcija za bojenje, a dvije osnovne su bojenje
ispune i okvira. Naredna fotografija prikazuje detaljnije pojašnjenje opcija bojenja i izgled
Color Picker dijaloškog okvira.

Color Picker, kao što mu sam naziv kaže (biranje boje), služi za odabir željene boje. On
funkcioniše na isti ili sličan način kao i u drugim programima. Na lijevoj strani se nalaze nijanse
boja od kojih se željena može ručno izabrati, dok se na desnoj strani nalaze polja za unos četiri
različita kolorna moda (RGB, CMYK, Lab, Web), za precizno odabiranje boje. Pored navedenih
opcija, postoji i opcija da se odabrana boja doda u panel Swatch o čemu ćemo pričati u jednom
od narednih poglavlja.

Slika 57. Opcije bojenja (lijevo), Color Picker (desno)

Na lijevoj strani prethodne fotografije prikazane su opcije bojenja koristeći Tools panel, a u
nastavku je njihovo pojašnjenje:

A. Fill – boja ispune

B. Stroke – boja okvira ili obruba
C. Swap Fill and Stroke – zamijena boje ispune i okvira
D. Default Fill and Stroke – vraća zadane (default) boje ispune i okvira
E. Formatting affects container – uređivanje utječe na kontenjer (Frame ili okvir)
F. Formatting affects text – uređenje utječe na tekst
G. Apply Color – primjenjuje odabranu boju
H. Apply Gradient – primjenjuje odabranu gradaciju boje
I. Apply None – uklanja primjenjenu boju

53 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

4.1. Osnovni paneli za miješanje boja – Color

Inicijalni prikaz je za odabir tonske vrijednosti, i uvijek će nam se prikazati ukoliko imamo
označen objekt koji je obojen bojom sa Swatches panela. Da bismo mogli “miješati” boje, prvo
moramo odabrati način miješanja, a to možemo učiniti na panelu pomoću Option izbornika.
Zavisno koji model odaberemo, Color panel mijenja izgled kao u narednim primjerima.
Osnovni prikaz panela za rad sa bojama je:

• Odabir boje ispune

• Odabir boje okvira okvira
• Zamijena boje ispune i okvira
• Odabir opcije za uređivanje ispune ili teksta
• Pokazivač spektra boja
• Klizači za intenzitet boje

Slika 58. RGB / CMYK / Lab boje

Način rada sa prethodno prikazanim panelima je identičan. Prvenstveno je potrebno odabrati

da li želimo odrediti boju za ispunu ili okvir. Odabir se vrši na identičan način kao i kod opcija
boja na panelu alata – klikom na ikonu ispune ili okvira.

Nakon izvršenog prethodnog koraka, koristeći se klizačima sa desne strane, određujemo

postotak pojedine komponente. Također, možemo upisati vrijednost u predviđeno polje sa
desne strane. Drugi način za odabir boje je ručnim putem tako što kliknemo na spektar boja ili
dva puta kliknemo lijevom tipkom miša na ispunu ili stroke, čime otvaramo Color Picker.

Pri unosu vrijednosti, svaka izmjena je ujedno vidljiva na objektu i na panelu alata.

4.2. Panel za pohranjivanje boja – Swatches

Swatches panel služi nam za pohranu boja koje koristimo u našem dokumentu, kako ne bismo
morali pamtiti vrijednosti pojedinih boja. Krenimo od osnovne postavke Swatches panela.
Vidimo da je Swatches panel podijeljen u nekoliko cjelina. U gornjem dijelu imamo opet izbor
za bojenje ispune ili okvira, i odabir za zadavanje boje obliku ili tekstu. Polje za unos Tint služi
nam za određivanje intenziteta (gustoće rastera) boje u postotku. Osnovni prikaz boja sastoji
se od sljedećih elemenata: uzorak boje, naziv boje, vrsta boje i model boje.

54 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Kako ćemo pohraniti boju u Swatches panel? To možemo na nekoliko načina. Prvi je da Color
Pickerom umiješamo boju i odaberemo opciju Add Swatch. Prije samog klika na dugme
moramo voditi računa o modu miješanja boje. Drugi način je da boju kreiramo uz pomoć Color
panela, a zatim kliknemo na nju lijevom tipkom miša, nakon čega je držeći lijevu tipku miša
“odvučemo” (Drag & Drop) na Swatches panel.

Dodatni način bi bio da iz panela Swatches kliknemo na ikonu opcija u gore desnom uglu, a
zatim izaberemo željenu opciju na primjer New Color Swatch... Pored ove opcije imamo i druge
opcije za kreiranje drugih vrsta boja, kao i za uređenje panela Swatches.

Slika 59. Swatches panel

4.3. Gradacija ili stapanje boje – Gradient

Gradacija ili stapanje boje, nije ništa drugo nego ispuna kojom se stvara prijelaz između dvije
ili više boja. Za rad s gradacijom koristimo Gradient Tool s trake alata, Gradient panel, Color
panel i Swatches panel. Prije primjene same boje, gradaciju moramo moramo kreirati na jedan
ili više načina. U našem primjeru koristiti ćemo Swatches panel, te iz padajućeg izbornika
Options odabrati New Gradient Swatch – koji sadrži naredne opcije:

• Type – odabiremo vrstu gradacije, na raspolaganju imamo linearni i kružni.

• Klizač (gradient ramp) – prikazuje boje od kojih je gradijent sačinjen, te njihov
položaj i sredinu gradijenta. Potrebno je lijevom tipkom miša kliknuti na marker da
bi se isti selektovao, nakon čega je moguće promijeniti boju. Ukoliko je potrebno
dodati novi klizač, dovoljno je samo kliknuti ispod klizača, a ukoliko je potrebno
obrisati željeni marker, isti je potrebno povući prema dolje lijevom tipkom miša.
• Location – određuje poziciju gradacijske boje (markera) u postotku
o Na klizaču postoje markeri i sa gornje strane koji služe za dodatno
podešavanje prijelaza boje

55 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Boja – nakon što se odabere marker kojem želimo promijeniti boju, omogućiti će se
opcije za uređivanje boje.
o Stop Color – predstavlja model boje koji možemo izabrati, a nakon odabira
modela, mijenjaju se klizači u zavisnosti od izabranog modela. Pored modela
boja tu se nalaze i boje iz Swatches panela.

Pored prethodno navedenih opcija postoje i dodatne koje se uređuju prilikom primjene
gradacije, a to su:

• Angle – određuje ugao pod kojim se primjenjuje gradacija, moguće vrijednosti su

od 0 – 360 stepeni.
• Reverse – okreće, radi inverziju, zamjenjuje početnu i krajnju boju gradacije.

Slika 60. Kreiranje gradacije koristeći Swatches panel

Na narednim fotografijama prikazan je panel Gradient putem kojeg se također može kreirati
gradacija boje, razlika je u tome što nakon klika na marker, potrebno je pokrenuti Color Picker
za odabir boje.

Slika 61. Lineari i kružni gradijent

56 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Ukoliko smo imali odabran objekt, InDesign automatski primjenjuje gradaciju na isti. Ukoliko
isti želimo da uredimo ili da primjenimo gradaciju na neki drugi objekat, koristimo alat
Gradient Tool. Prilikom korištenja ovog alata, postupak je sljedeći:

1. Označimo željeni objekt na koji ćemo primjeniti gradaciju

2. Odaberemo Gradient Tool sa trake alata
3. Na označeni objekat lijevom tipkom miša označimo početak gradacije
4. Ne puštajući lijevu tipku miša, pomjerimo isti do željene pozicije
5. Puštamo lijevu tipku miša, čime označavamo krajnju tačku, odnosno dužinu raspona
gradacije. Dužina raspona od početne do krajnje tačke predstavlja stapanje boja
podešenih pri kreiranju gradacije. Prostor ispred početne tačke biti će obojen
početnom bojom (markerom) na klizaču, a prostor izvan krajnje tačke biti će obojen
zadnjom bojom (markerom) na klizaču.

Slika 62. Način primjene gradacije boje

4.4. Stapanje ili preklapanje boja – Blending mode

Spajanje boja putem preklapanja uz pomoć Belnding moda (načina) daje različite efekte i
ostavlja poseban dojam na osobu koja posmatra kreaciju dizajnera. Blendig modeli dopuštaju
širok spektar mogućnosti, u ovisnosti od boja koje učestvuju u spajanju. Pozadinskom bojom
nazivamo početnu boju; primijenjenom bojom onu kojom je preklapamo, a rezultirajućom
bojom nazivamo onu boju koju ćemo dobiti kao rezultat preklapanja.

Odabirom više objekata ili grupe objekata u dokumentu, a zatim primjenom neke od načina
stapanja iz panela Effects vršimo spajanje boja. Panel prikazujemo tako što ga uključimo kroz
padajući izbornik Window > Effects ili prečicom CTRL + SHIFT + F10. Naredna fotografija
prikazuje padajući izbornik blending modova.

57 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 63. Blending modovi

Blending modovi koje su dostupne iz panela Effects su:

• Normal – svakom pikselu pridjeljuje vrijednost primijenjene boje bez interakcije s

pozadinskom bojom. Normal je osnovni blend mod.
• Multiply – umnožava primijenjenu boju s pozadinskom čime je rezultirajuća boja
uvijek tamnija. Množenjem bilo koje boje s crnom bojom nastaje crna, a množenjem
s bijelom, svaka boja ostaje nepromijenjena.
• Screen – množi inverze iznosa pozadinske i primijenjene boje. Rezultirajuća boja je
uvijek svjetlija. Kod preklapanja s crnom, svaka boja ostaje nepromijenjena, a
preklapanje s bijelom rezultira bijelom bojom.
• Overlay – množi ili izbjeljuje boje, ovisno o pozadinskoj boji. Uzorci ili boje
prekrivaju postojeće piksele zadržavajući svjetlinu i sjenu pozadinske boje.
Pozadinska boja se ne zamjenjuje, već miješa s primijenjenom bojom.
• Soft Light – zatamnjuje ili posvjetljuje boje, ovisno o primijenjenoj boji. Ako je
primijenjena boja svjetlija od 50% sive, boja je posvijetljena, a ako je tamnija od 50%
sive, boja je zatamnjena. Bojenje s crnom ili bijelom bojom rezultira znatno
tamnijim ili svjetlijim područjima, ali ne i čistom bijelom ili crnom bojom.
• Hard Light – množi ili izbjeljuje boje, ovisno o primijenjenoj boji. Nastali efekt
nalikuje obasjavanju slike grubljim reflektorskim svjetlom. Koristan je za dodavanje
osvijetljenih dijelova i sjene na slici. Bojenje s crnom i bijelom rezultira čistom crnom
ili bijelom bojom.

58 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Color Dodge – posvjetljuje pozadinsku boju kako bi se reflektirala primijenjena boja,

smanjujući kontrast. Preklapanjem s crnom bojom ne dolazi do promjene.
• Color Burn – potamnjuje pozadinsku boju kako bi reflektirao primijenjenu boju
povećavajući kontrast. Kod preklapanja bijelom bojom ne dolazi do promjene.
• Darken – procjenjuje informacije o boji u svakom kanalu i zamjenjuje svjetlije
piksele, dok tamnije ne dira.
• Lighten – zamjenjuje tamne piksele, a svijetle ne dira.
• Difference – očitava podatke sa svakog kanala i oduzima primijenjenu boju od
pozadinske ili pozadinsku od primijenjene, ovisno o tome koja je od njih svjetlija.
Miješanje s bijelom invertira pozadinsku boju, a miješanje s crnom ne dovodi do
promjena.
• Exclusion – stvara sličan, ali blaži efekt od onoga u načinu Diference.
• Hue – rezultirajuću boju stvara preuzimanjem vrijednosti svjetline i zasićenosti
pozadinske boje, a tona preuzimanjem vrijednosti primijenjene boje.
• Saturation – rezultirajuću boju stvara korištenjem tona i svjetline pozadinske boje,
a zasićenost korištenjem primijenjene boje. Preklapanje s bojom u tonovima sive ne
dovodi do promjena.
• Color – rezultirajuću boju stvara preuzimanjem vrijednosti svjetline pozadinske
boje, te tona i zasićenosti primijenjene boje. Ovim načinom miješanja čuvaju se sive
razine slike, što ga čini pogodnim za bojanje slika u sivoj skali i nijansiranje slika u
boji.
• Luminosity – rezultirajuću boju stvara preuzimanjem vrijednosti tona i zasićenosti
pozadinske, te svjetline primijenjene boje. Učinak ovog moda inverzan je učinku
Color moda.

59 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

5. T EKST – T EXT
Manipulaciju nad tekstom kroz InDesign vršimo na razne načine. Program nam omogućava
nekoliko različitih načina upisa i ili umetanja teksta u dokument. Bez obzira na porijeklo teksta,
iz glave, elektronske pošte, s web-a ili tekst-procesora, možemo ga dodati u InDesign
dokument.

Pored standardnog načina za unos teksta koristeći Type Tool koji smo spominjali u poglavlju
alatne trake, postoje i drugi načini za umetanje teksta u dokument. Neki od njih su kopiranje
teksta, a zatim ljepljenje (Paste) unutar dokumenta, prevlačenje (drag and drop), umetanje
(import), i dr.

Slika 64. Type Tool

Da bi bilo šta s tekstom mogli raditi, trebamo koristiti alat Type Tool. Nakon odabira alata Type
možemo kliknuti unutar postojećeg teksta, nacrtati tekstualni okvir ili kliknuti na bilo koji okvir
(frame) i pretvoriti ga u tekstualni okvir. U nastavku ćemo prezentovati nekoliko različitih
opcija upisa i umetanja teksta.

5.1. Paste i Paste Without Formatting

Tekst iz međuspremnika (clipboard) unosimo koristeći opcije Paste. U InDesign programu
postoji nekoliko različitih vrsta opcije Paste koje možemo koristiti prilikom ljepljenja teksta.
Opcije se nalaze u padajućem izborniku Edit, ili neke od njih pritiskom desne tipke miša.

Ukoliko izaberemo opciju Paste CTRL + V, dobiti ćemo tekst sa svim atributima – vrstom i
veličinom teksta, bojom i slično. Ukoliko ne želimo da InDesign preuzme atribute teksta iz
međuspremnika, koristimo opciju Paste Without Formatting CTRL + SHIFT + V. Na ovaj način,
InDesign će smjestiti tekst na poziciju pokazivača s trenutno važećim (primjenjenim)
atributima teksta u tom tekstualnom okviru, a isti su vidljivi su na Control panelu.

5.2. Umetanje teksta – Place

Pomoću opcije Place koja se nalazi u padajućem izborniku File imamo mogućnost umetanja
tekst datoteka koje su pisane u nekom programu za unos teksta. Prilikom ovog načina
umetanja teksta imamo mogućnost utjecati na način kako će tekst biti umetnut. Pri umetanju
teksta, pomoću dijaloškog prozora Place, tekst se smješta u zavisnosti od označenog:

• Ukoliko se pokazivač za unos teksta nalazi u tekstualnom okviru u kojem se već

nalazi neki sadržaj – uvezeni tekst će biti umetnut na poziciju pokazivača.

60 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Ukoliko imamo označen prazan okvir – tekst će biti umetnut u taj okvir.
• Ukoliko nemamo ništa označeno, pojaviti će se pokazivač umetnutog teksta
(loaded-text), pomoću kojeg možemo ručno nacrtati tekstualni okvir u koji će biti
umetnut tekst, ili jednostavno kliknuti na radnu površinu, a InDesign će sam nacrtati
tekstualni okvir potreban za umetanje teksta.

Pokazivač učitanog teksta ima još tri varijante:

• Autoflow SHIFT – automatsko postavljanje čitavog sadržaja.

• Semi-Autoflow ALT –poluautomatsko postavljanje čitavog sadržaja.
• Autoflow to End of Document SHIFT + ALT – automatsko postavljanje teksta na sve
stranice u našem dokumentu.
Napomena: prečicu na tastaturi je potrebno držati prilikom pritiska lijeve tipke miša.

Opcija Place ne služi samo za umetanje tekstualnih datoteka nego i za umetanje svih ostalih
datoteka koje InDesign prepoznaje. Rad sa prozorom je kao da koristimo File Explorer. Da bi
uvezli datoteku, dovoljno je dvostruko kliknuti na odabranu datoteku. Pomoću opcije Type of
Files (koja se nalazi pored naziva dokumenta) možemo ograničiti prikaz datoteka na onu vrstu
koju želimo uvesti.

Na primjer, odabirom “Microsoft Word” vidjeti ćemo samo datoteke izrađene programom
Word. Želimo li utjecati na način na koji će InDesign preuzeti sadržaj odabrane datoteke,
uključujemo opciju Show Import Options. Nakon odabira datoteke, InDesign otvara dijaloški
prozor sa opcijama. Izgled dijaloškog prozora zavisi o vrsti dokumenta. Imamo li uključenu
opciju Replace Selected Item, InDesign će zamijeniti sadržaj odabranog okvira sadržajem koji
umećemo.

5.3. Umetanje (import) Word dokumenta – Place

Kako je Word najčešće korišteni program za tekstualni sadržaj, prikazati ćemo dijaloški prozor
za uvoz dokumenata izrađenih u Wordu. Za umetanje Word dokumenta potrebno je da iz
padajućeg izbornika File odaberemo opciju Place. Nakon što pronađemo željeni dokument,
potrebno je uključiti Show Import Options opciju. Prilikom odabira opcije Open, otara nam se
dodatni dijaloški okvir (Import Options) koji je prikazan na narednoj fotografiji. Opcije koje su
nam na raspolaganju su sljedeće:

• Preset – odabir predefinisanih postavki uvoza Wordovih dokumenta.

• Include – mogućnost umetanja:
o Table of Contents Text –tabela sadržaja;
o Index text – tekst sadržaja;
o Footnotes – fusnote;
o Endnotes – završne bilješke.
• Options
o Use Typographer’s Quotes – zamijenit će Word navodnike u tipografske.

61 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 65. Umetanje Word datoteke

• Formatting – određujemo način preuzimanja atributa teksta:

o Remove Styles and Formatting from Text and Tables – odabirom ove opcije
InDesign će zanemariti sve atribute uređivanja teksta i tabla u dokumentu, a
tekst će biti uređen osnovnim stilom u InDesign dokumenta.
 Preserve Local Overrides – zadržava trenutni format ukoliko umećemo
tekst na mjesto pokazivača.
 Convert Tables To – odabiremo način kako će InDesign pretvoriti tabele.
Tabele iz Worda možemo pretvoriti u običan tekst ili u tekst uređen
tabulatorima (TAB).
o Preserve Styles and Formatting from Text and Tables – zadržava atribute
teksta, te možemo odrediti na koji će način ti atributi biti preuzeti.
 Manual Page Breaks – ručno postavljeni prijelom stranice:
• Preserve Page Breaks – zadrži prijelom stranica.
• Convert to Column Breaks – pretvori prijelom stranice u prijelom za
novu kolonu.
• No Breaks – zanemari ručno postavljene prijelome.

62 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

 Import Inline Graphics – InDesign preuzima slike iz datoteke,

isključivanjem ih zanemaruje.
 Import Unused Styles – umećemo nekorištene stilove iz datoteke,
isključivanjem umećemo samo korištene stilove.
 Track Changes – uključivanje praćenja promjena koje će biti vidljive.
 Convert Bullets and Numbers to Text – pretvaramo sve liste i nabrajanja iz
Worda u običan tekst.
 Style Name Conficts – pokazuje koliko stilova ima konflikt (greške – stilovi
sa istim nazivom).
 Import Styles Automatically – automatski određuje umetanje stilova iz
Wordove dokumenta, pri čemu možemo kontrolisati koji će stil InDesign
koristiti ako dođe do podudaranja. Možemo utjecati na stilove odlomka
(Paragraph Styles) i stilove znakova (Character Styles).
• Use InDesign Style Defnition – koristi stilove iz InDesigna.
• Redefne InDesign Style – mijenja InDesign stilove prema stilovima iz
dokumenta koji umećemo.
• Auto Rename – automatski mijenja nazive stilovima koje umećemo.
• Customize Style Import – omogućava samostalno odabiranje stilova
koji će se umetnuti. Klikom na dugme Style Mapping otvara se novi
dijaloški prozor u kojem stilove iz dokumenta možemo promijeniti u
određeni stil u InDesign dokumentu.

5.4. Određivanje toka teksta – Story

Naučili smo da se u InDesignu tekst postavlja u okvire. Uz pomoć tih okvira tekst razmještamo
na stranice dokumenta – određujemo tok teksta publikacije. Na tok teksta možemo utjecati
tako da brišemo ili da dodajemo tekstualne okvire. Svaki tekst koji postavimo u neki novi
tekstualni okvir u InDesignu zove se priča (Story). InDesign će svaki tekstualni okvir ispuniti
tekstom od lijevog do desnog ruba tekstualnog okvira i od vrha do dna.

Transformacije koje primjenjujemo na okvire mogu da se odražavaju i na njihov sadržaj, ali

njega možemo i nezavisno mijenjati. Tekstualni okviri se vizuelno razlikuju od grafičkih –
prepoznatićemo ih po in i out portovima (u terminologiji Adobea) koji služe za kontrolu toka
teksta i njegovo nadovezivanje kroz više okvira. Ukoliko tekst ne može da stane u nacrtani
okvir, izlazni port će pokazivati znak plus. Da bi se tekst proširio na sljedeći okvir, kliknite na
izlazni port. Ukoliko kliknete na grafički okvir, on će se automatski prilagoditi. Čitav proces je
veoma jednostavan, intuitivan i brz, pošto ne moramo neprekidno da mijenjamo alate. Za
kretanje po okvirima koji se nadovezuju postoje i prečice na tastaturi.

Odabirom View iz padajućeg izbornika odaberemo opciju Extra > Show Text Threads, čime
ćemo dobiti grafički prikaz toka teksta (priče) po okvirima, pošto će se pojaviti linija koja
povezuje ulazne i izlazne portove (na narednoj fotografiji se nalazi između brojeva 2. i 3.). Na

63 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

narednoj fotografiji je prikazan tekstualni okvir, a crvenim brojevima označen je početak

tekstualnog okvira (1 i 3), te kraj tekstualnog okvira (2 i 4), dok su oba ova okvura povezani u
jednu priču (story ili text threads).

Slika 66. Izgled dva međusobno spojena tekstualna okvira – priča (story)

5.5. Kolone – Columns

Ukoliko želimo prikazati kolone u tekstualnom okviru to možemo jednostavno uraditi, jer svaki
tekstualni okvir može da sadrži kolone. InDesign puni kolone tekstom od vrha do dna, pa
prelazi u narednu kolonu. Prilikom popunjavanja, tekst će uvijek biti poravnat po prvom i
posljednjem redu svake kolone, osim zadnjeg, ukoliko nema više teksta.

Slika 67. Prikaz i uređivanje kolona

Uređivanje kolona za tekstualni okvir vrši se na više načina, brzi način je korsteći kontrolni
panel gdje u grupi paragrafa na desnoj strani imamo mogućnost uređivanja kolona. Drugi

64 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

način bi bio da iz padajućeg izbornika Object izaberemo Text Frame Options (CTRL + B) čime
nam se otvara dijaloški okvir gdje možemo urediti kolone, a na raspolaganju su nam sljedeće
opcije:

• Number – upisujemo broj kolona.

• Gutter – određujemo razmak između kolona.
• Width – širina kolona.
• Fixed Number – mijenjanjem veličine tekstualnog okvira, mijenja se i širina kolona.
• Fixed Width – promjena veličine tekstualnog okvira, se vrši na osnovu širine kolone,
tako da se dodaje nova ili uklanja postojeća kolona
• Flexible Width – omogućava automatsko mijenjanje širine kolone kao i broja kolona
u zavisnosti njene maksimalne širine koja se podesi u polju Maximum.
• Balance Columns – služi da uredi da sve kolone budu iste visine.

5.6. Uređivanje teksta

Uređivanje teksta podrazumijeva zadavanje atributa kojima utječemo na izgled i poravnanje
teksta. Atributi se odnose na pojedine znakove ili čitave odlomke. Za zadavanje atributa
znakovima (pismo, veličina, i sl.) uglavnom se koristimo Character ili Control panelom. Za
atribute koji utječu na čitave paragrafe, kao što su poravnanje i razmak pojedinih paragrafa,
koristimo Paragraph ili Control panel.

Kada je riječ o korištenju Control panela, čim odaberemo alat za unos teksta, na njoj se
pojavljuju opcije za atribute znakova, što je na njoj označeno velikim slovom A. Naredna
fotografija prikazuje Control panel za uređivanje znakova.

Slika 68. Control panel znakova

Ukoliko kliknemo pokazivačem miša na znak ¶, koji se nalazi odmah ispod slova A, tada
prikazujemo opcije za uređivanje atributa paragrafa. Naredna fotografija prikazuje Control
panel za uređivanje paragrafa.

Slika 69. Control panel paragrafa

65 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Atributi znakova
Za dodjeljivanje i promjenu pojedinih vrijednosti znakova služimo pored Control panela
služimo se i Character panelom, te padajućim izbornikom Type – za neke od atributa imamo
na raspolaganju i prečice. U InDesignu možemo atribute pojedinim označenim znakovima
zadavati na dva načina:

1. Jednom ili više označenih znakova možemo mijenjati atribute pomoću panela ili
prečicama tastature.
2. Kreirati stil za znakove (Character Style) i primijeniti ga na označene znakove.

Na oba načina postižete isti učinak, s time da ukoliko koristimo stilove (a isto je poželjno i
preporučljivo koristiti) možemo ga urediti u bilo kojem trenutku prijeloma, čime se promjena
automatski primjenjuje na sve znakove kojima je stil pridružen. Naredna fotografija prikazuje
panel za uređivanje znakova, a u nastavku su i pojašnjenja iste.

Slika 70. Panel Character

• Font Family – odabir kojom će se porodicom pisati slova, brojeve i znakove.

• Fotn Style – odabir jedne od nekoliko vrste stila fonta na primjer Regular, Italic...
• Size – odabir veličine teksta u mjernim jedinicama point (1 pt = 0.35 mm).
• Leading – definiše razmak između redova teksta (prored) u tekstualnom bloku.
• Kerning – definiše razmak između dva individualna slovna znaka unutar tekstualnog
bloka.
• Tracking – definiše razmak između slova na označenom tekstu unutar tekstualnog
bloka.
• Vertical Scale – označava visinu teksta, standardna vrijednost je 100%.
• Horizontal Scale – označava širinu teksta, standardna vrijednost je 100%.
• Baseline Shift – pozitivne vrijednosti pomiču tekst gore, a negativne dolje, u odnosu
na standardnu poziciju teksta.
• Skew (false italic) – ukosi tekst prema zadanom uglu.

66 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Atributi odlomaka
U InDesignu, kao i općenito u stolnom izdavaštvu, odlomak se naziva i Paragraph, a označava
sve redove između dva „Entera“. To znači da, kada na tastaturi pritisnemo tipku Enter,
postavljamo nevidljivi znak za kraj odlomka – ¶. Kao i znak, i odlomak je u InDesignu osnovna
tipografska cjelina. On može biti jedan jedini znak ili niz znakova, riječi, koje se protežu kroz
niz stranica. Atributi odlomaka utječu na to kako će znakovi, slova, riječi i pojedini redovi
izgledati.

Da bi na tekst primijenili neku od opcija paragrafa, nije potrebno označavati tekst unutar
tekstualnog bloka, nego samo kliknuti unutar željenog odlomka, s alatom za unos teksta (pri
čemu će kursor unutar teksta treptati). Primjena kroz stilove važi i za paragrafe kao i za
znakove. Naredna fotografija prikazuje panel za uređivanje znakova, a u nastavku su i
pojašnjenja iste.

Slika 71. Panel Paragraph

• Alignment – poravnanje teksta u odnosu na tekstualni okvir

o Align Left – Poravnanje teksta sa lijevom stranom
o Align Center – Poravnanje teksta na sredini
o Align Right – Poravnanje teksta sa desnom stranom
o Justify with last line aligned left – Obostrano poravnanje teksta, izuzev
zadnje linije koja je poravnata lijevo
o Justify with last line aligned center – Obostrano poravnanje teksta, izuzev
zadnje linije koja je poravnata na sredini
o Justify with last line aligned right – Obostrano poravnanje teksta, izuzev
zadnje linije koja je poravnata desno
o Justify all lines – Obostrano poravnanje teksta
o Align towards spine – Poravnanje prema uvezu
o Align away from spine – Poravnanje od uveza

67 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Left Indent – udaljenost odlomka od lijeve strane tekstualnog okvira.

• Right Indent – udaljenost odlomka od desne strane tekstualnog okvira.
• First Line Left Indent – dodatno uvlačenje prvog reda odlomka.
• Last Line Right Indent – dodatno uvlačenje zadnjeg reda odlomka.
• Space Before – razmak iznad (ispred) paragrafa.
• Space After – razmak iza (ispod) pararafa.
• Drop Cap Numer of Lines – predstavlja pisanje ili naglašavanje prvog (ili više u
zavisnosti od naredne opcije) slova u nekoliko redova (minimalno dva).
• Drop Cap One or More Characters – određuje koliko slova će se prikazati kao Drop
Cap (prikaz u više redova).
• Hyphenate – prijelom riječi na slogove, ukoliko je uključena opcija, riječ koja ne
može stati do kraja reda prelama se u novi red, a u prethodni se dodaje crtica.
Ukoliko je opcija isključena onda riječ koja ne može stati u trenutni red prelazi u
novi.

[Link]. Poravnanje odlomaka

Tokom preloma slova se grupišu u riječi, riječi u redove, redovi u paragrafe, paragafi u kolone...
Odlomak je veoma važna funkcionalna cjelina koja utiče na izgled prelomljene stranice. Izbor
poravnanja odlomka je jedna od prvih odluka koju donosimo prilikom dizajniranja dokumenta.
Obostrano poravnat tekst, u kome su svi redovi jednake dužine, djeluje formalnije, ali je u
njemu teže postići ravnomjeran raspored slova.

Nazubljeni tekst se lakše prelama, ali su redovi nejednake dužine, u principu neprihvatljivi za
kolone u novinama i časopisima, izuzev u nekim specijalnim i rijetkim situacijama. InDesign
ima čak sedam opcija za poravnanje paragrafa, od toga četiri za obostrano poravnate odlomke.
Varijacije kod obostranog poravnanja se, naravno, odnose na posljednji red koji može da bude
lijevo, desno, u centru ili razvučen po širini kolone.

Ako iz izbornika panela Paragraph izaberemo opciju Justification, pojaviti će se odgovarajući

dijaloški okvir u kome podešavamo razmak između riječi i slova, te horizontalni razmak slovnih
oblika. Opcijama Word Spacing i Letter Spacing kontrolišemo dozvoljeno odstupanje modula
za slaganje teksta od razmaka koji su definisani u upotrebljenom fontu. Pored korigovanja
razmaka, postoji još jedan način za poravnavanja odlomka.

U pitanju je sužavanje ili proširivanje znakova kojim upravljamo pomoću opcije Glyph Scaling.
Za svaku od pomenutih opcija možemo da unesemo minimalnu, maksimalnu i poželjnu
(optimalnu) vrijednost. Za razmak između riječi, optimalna vrijednost je 100% (u zadanom
stanju), čime će InDesign koristi stvarnu širinu znaka Space, koji je prisutan u fontu. Vrijednosti
minimum i maximum označavaju dozvoljeni najmanji i najveći razmak između riječi, izražen
kao procenat osnovne širine znaka Space.

68 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 72. Dijaloški okvir Justification

Osnovno i najvažnije pravilo jeste da razmak među riječima kod obostrano poravnatog teksta
treba da bude što je moguće manji, a da se pri tom riječi jasno razdvajaju. Jedna od
standardnih mjera koja se u tipografiji koristi je em (označava se i sa M) ili em kvadrat. U
pitanju je relativna mjera koja odgovara veličini slova u tačkama.

Kada je u pitanju razmak između slova, smisao opcija minimum i maximum je drugačiji, pošto
slovni oblici imaju različite širine, gdje zadajemo dozvoljen procenat promjene, recimo između
-15% i +15%. Ukoliko se promjenom razmaka između riječi ne može postići zadovoljavajući
prelom reda, na osnovu uobičajenih tipografskih pravila, moduli za slaganje teksta će
korigovati razmak između slova.

Treba biti veoma oprezan sa promjenom parametara za razmak između slova i riječi. Razlike
između ponašanja dva modula će postati očiglednije ukoliko zadamo previše restriktivne
uslove. Moguće je da Single-line Composer u takvim okolnostima postiže i nešto bolje
rezultate, ali će Paragraph Composer optimalnije raditi ako je opseg, definisan opcijama
minimum i maximum, dovoljno komotan. Promijena razmaka između riječi u okviru
prihvatljivih granica spada u isprobana i sigurna tipografska rješenja.

[Link]. Podjela riječi na slogove – Hifenacija – Hyphenation

Kada smanjivanje i povećavanje razmaka između riječi ne može da pomogne da poslednja riječ
dostigne desnu ivicu reda, preostaje podela riječi na slogove. Ovaj postupak odvija se u skladu
sa pravilima za dijeljenje riječi i rječnicima izuzetaka, koji su ugrađeni u gotovo sve programe
za obradu i prelom teksta.

Interna podrška za hifenaciju teksta na bosanskom jeziku još uvijek nije dio popularnih
programskih paketa. InDesign ima ugrađenu podjelu riječi za hrvatski jezik, koja prilično dobro
funkcioniše i za bosanski latinični tekst. Ipak, za nas je od ključne važnosti mogućnost da
oznake za hifenaciju umetnemo u tekst i tako naznačimo programu gdje može da podijeli riječi,
što omogućava i prelom ćiriličnog teksta. Za prelom knjiga potrebno je više kontrole i u toj
oblasti InDesign ima značajnu prednost nad svojim konkurentom QuarkXPress-om.

69 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Postoje opcije koje određuju koji je minimalni broj slova u riječi poslije kojeg može da uslijedi
podjela i koliko se najmanje slova može prenijeti u sljedeći red. Uglavnom se u oba slučaja
uzima vrednost od tri slova, što onemogućava da kratki, dvoslovni počeci ili završeci riječi
ostanu na kraju reda ili se prenesu na početak narednog reda. U programu QuarkXPress ovi
parametri nemaju prioritet nad umetnutom hifenacijom, što ih čini neupotrebljivim, dok
InDesign dozvoljava preciznu kontrolu teksta sa eksternim podjelama riječi.

Prilikom podjele riječi, na kraj reda se postavlja specijalni znak iz tekućeg fonta – crtica
(hyphen). Šta se dešava ako se riječ podijeli na mjestu gdje se već nalazi crtica? Tipičan primjer
su vremenski intervali ili sintagme, kao što je „manje-više“. Da bismo spriječili da se riječ
podijeli na tom mjestu, a zadržali crticu, upotrijebit ćemo specijalni znak non-breaking hyphen.
Ručno umetanje oznaka za podjelu riječi postižemo znakom discretionary hyphen, ali ćemo taj
posao prepustiti pomenutim programima.

Ponekad će nam biti potrebno da spriječimo podjelu riječi, pa je korisno da utvrdimo pogodan
metod kojim to postižemo. Podjelu riječi najčešće izbjegavamo u ličnim imenima i u
poslednjim riječima na stranici. U prvom slučaju radi se o estetici, a u drugom postoji i
funkcionalni aspekt, jer je za oči čitaoca naporno da nastavak prekinute riječi traži na sljedećoj
stranici ili, još gore, da bude prinuđen da okrene list.

Slika 73. Pharagraph Style Options – Hyphenation

70 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

U savremenim DTP programima još uvijek ne postoji opcija koja bi uklonila podjelu riječi
kojima se završava stranica, pa ćete to morati ručno da uradite. Dovoljno je da na sam početak
takve riječi ubacite znak discretionary hyphen, čime prestaje djelovanje svih ostalih umetnutih
oznaka za hifenaciju u toj riječi. Kada je hifenacija uključena možemo podesiti i dodatne
parametre koji utječu na podjelu riječi na slogove.

Moguće je, na primjer, obilježiti dio teksta kao što je web-adresa i izabrati opciju No Break,
čime ćemo spriječiti njenu podjelu na kraju reda. Možemo takođe ograničiti broj uzastopnih
podjela riječi i tako smanjiti efekat „merdevina“ koji narušava izgled paragrafa. Sasvim je jasno
da u realnim uslovima, pogotovo ako je stubac uzak, modul za slaganje teksta ne može ispuniti
sve uslove koji se pred njega postavljaju, ali će se InDesign uvijek potruditi da pruži optimalan
prelom. Ako nismo zadovoljni dobijenim rezultatima, jednostavno ćemo promijeniti
parametre. Bitan detalj je i opcija za sprječavanje prelamanja riječi na kraju stubaca ili stranica.

Veoma je ružno kada se riječ prekida na jednoj strani da bi se nastavila na drugoj, pogotovo
kada je riječ o prelasku sa neparne na parnu stranu, jer čitalac mora da okrene list. InDesign
nudi sistemsko rešenje za ovaj estetski problem, što je put ka kvalitetnije prelomljenim
publikacijama.

5.7. Prijelom teksta – Wrap text

InDesign vam omogućava da vršite prijelom teksta oko bilo kojeg objekta, uključujući
tekstualnih okvira, umetnutih fotografija i nacrtanih objekata. Kada primjenite prijelom teksta
na željeni objekat, InDesign napravi okvir oko objekta koji prelama (odbija) tekst. Objekat oko
kojeg se tekst prelama zove se wrap objekat. Treba imati na umu da se opcije prijeloma teksta
odnose na objekat oko kojeg se tekst prelama, a ne na tekst. Promjene izvršene na okviru wrap
objekta zadržati će se i kada pomjerite objekat do nekog drugog tekstualnog okvira.

1. Da bi prikazali Text Wrap panel, potrebno je da izaberete Text Wrap iz Window

padajućeg izbornika
2. Koristeći Selection Tool ili Direct Selection Tool potrebno je izabrati (selektovati)
objekat oko kojeg želite izvršiti prijelom teksta
3. Treći korak je odabir željene vrste prijeloma teksta iz Text Wrap panela

• Wrap around bounding box – odabirom ove opcije prelamamo tekst oko okvira
objekta u obliku pravougaonika. Širina i visina pravougaonika zasniva se na samim
dimenzijama objekta, uključujući dodatni prostor (offset) koji možemo podesiti u
wrap opcijama
• Wrap around object shape – ova opcija kreira okvir za prijelom teksta na osnovu
samog izgleda oblika (uključujući prostor offseta ako ga odaberemo)

Naredna fotografija prikazuje razliku između prethodno spomenutih opcija preloma teksta.

71 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 74. Lijevo je prikazan Wrap around bounding box, a desno Wrap around object shape

• Jump Object – opcija ne prikazuje tekst sa lijeve i desne strane objekta, što znači da
se tekst nalazi iznad i ispod objekta
• Jump To Next Column – odabirom ove opcije tekst završava na početku objekta, a
nastavlja se u narednoj koloni (ako imamo više od jedne kolone teksta, a ako ne
tekst se skriva)

Pored navedenih opcija, postoji još nekoliko opcija koje predstavljaju pomoćne opcije, a
uređuju prve dvije opcije preloma teksta, to su:

• Wrap Options – Wrap To – pomoćna opcija koja je omogućena za uređivanje samo

ako odaberemo Wrap around bounding box ili Wrap around object shape. Wrap To
služi da odaberemo sa koje strane će se prelamati tekst (a sa koje neće). U slučaju
da nemate navedene opcije, potrebno je da kliknete na padajući izbornik (opcije)
Text Wrap panela a zatim izaberete opciju koja će prikazati dodatne opcije
navedenog panela. Naredna fotografija pokazuje sadržaj Wrap To padajućeg
izbornika (mogućnosti dodatnog uređivanja prijeloma teksta).

Slika 75. Wrap To padajući izbornik

72 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Fotografija ispod prikazuje Wrap To opcije primjenjene na objekat.

Slika 76. Izgled objekta sa primjenjenim opcijama Wrap To izbornika

Dodatni prostor (offset) oko okvira objekta i teksta se može urediti (povećati ili smanjiti). Što
veći broj upišete prostor između objekta i teksta biti će veći, a ako upišete negativne
vrijednosti, tekst će prelaziti okvirnu liniju (nalaziti će se unutar nje) i eventualno prelaziti
preko samog objekta.

U slučaju da se tekst ne prelama oko fotografije, potrebno je provjeriti da li je uključena opcija

Ignore Text Wrap koja kao što joj naziv kaže zanemaruje opcije prijeloma teksta. Također,
ukoliko želite podesiti defaultne vrijednosti za sve nove objekte potrebno je da deselektujete
sve objekte a zatim uredite opcije po želji. Te opcije možete uključiti ili Isključiti tako što iz
padajućeg izbornika Object izaberete Text Frame Options, a zatim opciju Ignore Text Wrap, te
potvrdite izmjene.

73 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

6. S TILOVI – S TYLE
Stil (Style) treba shvatiti kao predefinisanu skupinu postavki u kojoj su pohranjeni atributi za
određeni objekt ili element. Stilove ćemo uglavnom koristiti kod prijeloma periodičnih
dokumenata, kao što su knjige, katalozi, časopisi i novine, kako bismo osigurali konzistentni
izgled.

Pri dodjeljivanju stilova treba obratiti pažnju da stilovi znakova imaju viši značaj od stilova
odlomaka. To znači da, ako u nekom odlomku imamo crvenu riječ kojoj nije dodijeljen stil
znaka, ona poprima atribute iz stila odlomka. Ako prije dodjele stila odlomka toj riječi
dodijelimo stil znaka, tada će stil odlomka poštovati atribute te riječi i neće joj promijeniti boju.

U slučaju da ručno mijenjamo neku riječ u odlomku kojem je dodijeljen stil odlomka, tada
ćemo na Paragraph Style panelu uz naziv stila dobiti znak + koji označava da se osobine u
odlomku razlikuju od osobina u zadanom stilu.

Slika 77. Paneli stilova znakova, odlomaka i oblika

6.1. Stilovi objekata – Object Style

U stil objekta možemo pohraniti karakteristike za okvire koje sadrže slike i atribute okvira
teksta. Za tu namjenu koristimo Object Style panel. (Window > Styles > Object Style).

Vidimo da na popisu postoje dva osnovna stila:

• [Basic Graphics Frame] koji sadrži izvorne postavke okvira s grafičkog sadržaja i
• [Basic Text Frame] koji sadrži osnovne atribute za okvir s tekstom.

Kako bismo primijenili neki od stilova na naš objekt, prvo ga moramo označiti, te pokazivačem
kliknuti na željeni stil s popisa. Za pohranjivanje atributa okvira dovoljno je označiti okvir čije
atribute želimo pohraniti i na panelu odabrati ikonu. InDesign će pohraniti atribute pod novim
stilom. Ono što još moramo učiniti jeste taj novi stil pridružiti našem okviru. A to radimo tako
što selektujemo željeni okvir, a zatim iz panela stilova objekta, odaberemo stil koji želimo
primjeniti (pridružiti) selektovanom obliku.

Naredna fotografija prikazuje izgled opcija za uređenje stila objekta. Sa lijeve strane prozora
se nalaze kartice ili opcije koje se mogu urediti kroz stil, a nakon odabira željene opcije, desna
strana prozora promijeni izgled i prikaže dodatne opcije za uređivanje. Efekti za uređivanje
izgleda oblika su detaljno rađeni kroz Adobe Photoshop, a mi bi sa istima već trebali biti
upoznati.

74 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 78 . Object Style Options

6.2. Stilovi znakova – Character Style

Isto kao i kod stilova objekata, možemo pohraniti sve osobine vezane za neki znak ili slovo kao
stil. Recimo da nam se u tekstu često pojavljuje neka riječ koju moramo ispisati plavom bojom
i drugim pismom od osnovnog teksta odlomka – odnosno naglasiti.

Kako ne bismo svaki puta trebali zadavati osobine toj riječi iskoristit ćemo stilove znakova –
označiti riječ i pohraniti osobine u Character Style panel. Pohranjujemo klikom na ikonu u dnu
panela (Create New style) ili pokretanjem opcije s Option izbornika panela, a zatim odabiremo
opciju New Character Style – koja nam otvara dijaloški prozor stila prikazan na narednoj
fotografiji.

75 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 79. Character Style opcije

Uopćene opcije o stilu:

• Style Name – upisujemo ime za stil – ime treba odabrati tako da lako možemo
zaključiti koji je to stil i čemu služi. Na primjer, “Podebljana slova” bio bi dobar izbor,
jer asocira koje osobine će tekst poprimiti.
• Based On – pomoću ove opcije možemo preuzeti osobine nekog ranije određenog
stila i izvršiti dodatne promjene.
• Shortcut – postavljamo prečicu za stil – to činimo tako da pokazivač postavimo u
polje, te pomoću tipki odredimo prečicu.

Basic Character Formats

Osnovne opcije za uređivanje znakova:

• Font Family – odabir kojom će se porodicom pisati slova, brojeve i znakove.

• Fotn Style – odabir jedne od nekoliko vrste stila fonta na primjer. Regular, Italic,
Bold...
• Size – odabir veličine teksta u mjernim jedinicama point (1 pt = 0.35 mm).
• Leading – definiše razmak između redova teksta (prored) u tekstualnom bloku.
• Kerning – definiše razmak između dva individualna slovna znaka unutar tekstualnog
bloka.

76 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Tracking – definiše razmak između slova na označenom tekstu unutar tekstualnog

bloka.
• Case – ispisivanjem velikim/malim slovima...
• Position – indeksiranje, eksponenciranje...
• Underline – podvlačenje teksta
• Strikethrough – precrtavanje teksta

Slika 80. Basic Character Formats

Advanced Character Formats

Dodatne i naprednije opcije za uređivanje znakova:

• Horizontal Scale – označava širinu teksta, standardna vrijednost je 100%.

• Vertical Scale – označava visinu teksta, standardna vrijednost je 100%.
• Baseline Shift – pozitivne vrijednosti pomiču tekst gore, a negativne dolje, u odnosu
na standardnu poziciju teksta.
• Skew (false italic) – ukosi tekst prema zadanom uglu.
• Language – U ovisnosti o jeziku kojim je pisana publikacija, odabirom Language
opcije nudi nam se mogućnost odabira jezika unosa.

77 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 81. Advanced Character Formats

Character Color
Opcijama Character Color InDesign pruža mogućnost bojenja, kako teksta tako i okvira oko
teksta. Na ovoj kartici prikazan je panel Swatches iz kojeg možemo odabrati željenu boju i po
potrebi dodatno urediti.

Slika 82. Character Color

78 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

6.3. Stilovi odlomaka – Paragraph Style

Razlika između stila znaka i stila odlomka je u tome što se stil odlomka odnosi na sve znakove
u odlomku. Stilove odlomaka pohranjujemo na isti način kao i stilove znakova, jedina razlika
je u tome što na popisu s lijeve strane prozora imamo pojedine grupe atributa koji se odnose
na znakove i odlomke.

Slika 83. Paragraph Style opcije

Uopćene opcije o stilu:

• Style Name – upisujemo ime za stil – ime treba odabrati tako da lako možemo
zaključiti koji je to stil i čemu služi. Na primjer, “Podebljana slova” bio bi dobar izbor,
jer asocira koje osobine će tekst poprimiti.
• Based On – pomoću ove opcije možemo preuzeti osobine nekog ranije određenog
stila i izvršiti dodatne promjene.
• Shortcut – postavljamo prečicu za stil – to činimo tako da pokazivač postavimo u
polje, te pomoću tipki odredimo prečicu.

Indents and Spacing

Indents i Spacing predstavlja uređivanje poravnanja teksta u paragrafu, pomjeranje paragrafa
od ivica tekstualnog okvira, itd. U nastavku su pojašnjenje opcije:

79 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Alignment – poravnanje teksta u odnosu na tekstualni okvir

• Left Indent – udaljenost odlomka od lijeve strane tekstualnog okvira.
• Right Indent – udaljenost odlomka od desne strane tekstualnog okvira.
• First Line Left Indent – dodatno uvlačenje prvog reda odlomka.
• Last Line Right Indent – dodatno uvlačenje zadnjeg reda odlomka.
• Space Before – razmak iznad (ispred) paragrafa.
• Space After – razmak iza (ispod) pararafa.
• Align to Grid – Poravnava tekst u odnosu na mrežu ( „nevidljiva“ orijentaciona
mreža).

Slika 84. Indents and Spacing

Bullets and Numbering

Nerijetko, prilikom unosa teksta, potrebne su nam liste nabrajanja koje mogu biti obilježene
znakovima ili brojevima. Bez obzira koja od ove dvije vrste nabrajanja je potrebna, InDesign
pruža opcije uređenja unutar stilizacije paragrafa.

• List Type – predstavlja vrstu nabrajanja koja je potrebna, unutar koje su dostupne
dvije opcije, i to:
o Bulets – nabrajenje znakovima (nebrojiva lista),
o Numbers – nabrajanje karakerima (slova ili brojevi – što čini brojivu listu).

80 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Ovisno o vrsti nabrajanja razlikuju se opcije koje će InDesign ponuditi. Ukoliko odaberemo
opciju nabrajanja u vidu znakova – Bullets (nebrojiva lista), tada će InDesign ponuditi opcije
izbora znakova koji se mogu koristi za nabrajanje. Podred ovog izbora, InDesign pruža
mogućnost dodavanja novih znakova klikom na Add ili uklanjanja postojećih klimom na Delete.
U nastavku pojašnjavamo dostupne opcije:

• Text After – određuje razmak između znaka nabrajanja i teksta nabrajanja.

• Character Style – mogućnost odabira predefinisanog stila znakova, koji će biti
korišten za uređenje znakova nabrajanja.
• Bullet or Number Position:
o Aligment – Poravnanje liste nabrajanja.
o Left Indent – Uvlačenje liste nabrajanja sa lijeve strane.
o First Line Indent – Uvlačenje prve linije nabrajanja.
o Tab Position – Udaljenost tab razmaka.

Slika 85. Bulets and Numbering

Odabirom druge opcije, tj. Numbers, InDesign pruža mogućnost liste nabrajanja u vidu slova
ili brojeva (brojiva lista). U tom slučaju, prostor rubrike Bullets and Numbering će promijeniti
sadržaj i pružiti mogućnost uređivanja postavki namjenjenih za liste predstavljene u vidu
brojeva i slova. U nastavku pojašnjavamo dostupne opcije:

• Format – predstavlja način nabrajanja liste (brojevi, slova, rimski borjevi, itd).

81 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Number – uređuje prikaz nabrajanja kao i razmak poslije broja ili slova nabrajanja.
• Character Style – mogućnost odabira predefinisanog stila znakova, koji će biti
korišten za uređenje slova ili brojeva nabrajanja.
• Mode – određuje da li se numeracija liste nastavlja ili ne. Ukoliko se odabere opcija
Continue from Previous Number, numeracija se nastavlja. Ako se odabere opcija
Start at, tada će biti dostupna polja kojim se određuje broj od kojeg će numeracija
otpočeti, te nakon kojeg nivoa numeracije će se obnoviti nabrajanje ispočetka.

Hifenacija – Hyphenation
Pojam hifenacije smo objasnili na početku poglavlja „Atributi odlomka,“ a opcija hifenacije iz
prozora Paragtaph Style Option nudi opcije podešavanja i kontolisanja hifenacije koje ćemo
detaljnije pojasniti u nastavku.

Slika 86. Hyphenation

Opcije za podjelu riječi na slogove su:

• Hyphenation – ukoliko je obilježena ova opcija, tada je hifenacija aktivirana u stilu,

čime su i opcije za hifenaciju dostupne.
• Words with at Last – minimalan broj znakova u riječi na koju će se opcija primjeniti.
• After First – nakon koliko znakova je omogućena hifenacija.
• Before Last – koliko znakova do kraja riječi je moguće prelomiti.

82 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Hyphen Limit – maksimalan broj veza koji se mogu pojaviti na uzastopnim linijama.
• Hyphenation Zone – određuje dužinu razmaka između riječi koja je dopuštena na
kraju reda, paragrafa na koji nije primijenjena opcija obostranog poravnanja teksta,
prije nego hifenacija teksta počne. Ova opcija vrijedi samo ukoliko koristimo Single
Line Composer opciju kod teksta koji nije obostrano poravnat.
• Better Spacing – Fewer Hyphens – za promjenu ravnoteže između boljeg prostora
između znakova i manje hifenacija potrebno je podesiti klizač.
• Hyphenate Capitalized Words – opcija koja dozvoljava hifenaciju ili prelom riječi
koje počinju velikim slovom.
• Hyphenate Last Word – opcija kojom određujemo da li želimo da hifenacija bude
primijenjena na posljednju riječ unutar paragrafa.
• Hyphenate Across Column – da li će hifenacija biti primjenjena na zadnju riječ u
koloni.

Tabs
Pored opcije Indents and Spacing, InDesign daje mogućnost detaljnije kontrole uvlačenja
teksta, a to je korištenjem tabulatora (TAB). Kroz naredne opcije, pojasniti ćemo kako se može
prikazati znak za ispunu prostora gdje smo umetnuli tab (korisno za npr. tabele sadržaja).

Slika 87. Tabs

83 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Opcije prikazane na prethodnoj fotografiji su:

• Left-Justified Tab – tekst nakon tabulatora poravnava se po lijevoj strani.

• Center-Justified Tab – tekst nakon tabulatora poravnava se po sredini.
• Right-Justified Tab – tekst nakon tabulatora poravnava se po desnoj strani.
• Align to Decimal Tab – za ovaj tabulator u polje Align On upisujemo znak prema
kojem želimo izvršiti poravnavanje.
• X – prikazuje položaj trenutno aktivnog tabulatora; upisom željene vrijednosti
postavljamo poziciju odabranog tabulatora.
• Repeat – ponavlja tabulator svakih X vrijednosti.
• Clear All – briše sve dodane tabulatore.
• Leader – polje za upis do osam znakova koji će se pojavljivati ispred tabulatora.
• Align On – upisujemo znak prema kojem želimo izvršiti poravnanje.

6.4. Primjena i uređivanje stilova

Primjenom stila odlomka u dokumentu, InDeisgn neće napraviti promjene na tekstu koji je
uređen putem Character ili Character Stlye postavki, tim više, korisniku je pružena mogućnost
uklanjanja postojećeg uređivanja prilikom primjene stila odlomka.

Kada je stil primijenjen na tekst, a već sadrži postavke vezane za znakove, tada se u nastavku
imena stila odlomka pojavljuje znak plus + koji govori korisniku da pored dodjeljenog stila
odlomka postoje i dodatna uređivanja koja nisu u sklopu stila.

Slika 88. Dodatno uređeni tekst u odnosu na Character i Parahraph Style

Klikom na ikonu za poništavanje dodataka stilu (Clear Overrides), uklonit će se dodatni atributi.
Dodatni atributi koji nisu predviđeni stilom, u InDeisgnu se nazivaju override ili local
formatting.

InDeisgn omogućava dodjelu više različitih postavki, odnosno kombinaciju stilova znakova i
stilova odlomaka. Na primjer, ukoliko korisnik želi na osnovni tekst koji je pisan (regularnim)
Times New Roman fontom dodijeliti jedoj ili skupini riječi podebljani stil (Bold), tada će koristiti
Pharagraph Style kao osnovni tekst, a Character Style kao bold. Ovakvom primjenom na tekst
korisnik će izbjeći pojavljivanje upozorenja u vidu override ili local formatting.

84 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Jedna od predosti korištenja i adekvatne upotrebe stilova je da, kada se napravi izmjena na
stilu, sav sadržaj dokumenta na kojem je primjenjen stil biva izmijenjen automatski. Kao što
smo ranije naglasili, preporučljivo je koristiti stilove da bi izbjegli potencijalne nelagodnosti pri
naknadnom uređivanju sadržaja dokumenta.

Primjena stila znakova i odlomka

Za primjenu stilova znakova potrebno je odabrati znak ili skupinu znakova koristeći Type Tool,
a zatim:

• Kliknuti na prethodno kreirani stil znakova, iz panela Character Style,

• Korisitit kombinaciju tipki sa tastature koji su predhodno definisani kao prečica za
određeni stil.

Primjena stila odlomka

Za primjenu stila odlomka potrebno je kliknuti u odlomak ili odabrati više odlomaka koristeći
Type Tool, a zatim:

• Kliknuti na predhodno kreirani stil odlomka, iz panela Paragraph Style,

• Korisititi kombinaciju tipki sa tastature koji su predhodno definisani kao prečica za
određeni stil,
• Ukoliko stil ne bude primjenjen, potrebno je na selektovani tekst odabrati opciju
Clear Overrides sa Paragraph Styles panela, a zatim ponoviti dodjelu stila.

Brisanje stilova
Prilikom brisanja stila iz panela, od korisnika će biti traženo da odabere stil koji će biti
primijenjen na tekst umjesto stila koji briše. Prilikom brisanja grupe stilova iz Pharagraph Style
ili Character Style panela, InDesign će ponuditi opciju za zamjenu stilova odjednom za svaki
stil pojedinačno iz grupe koja se briše. Nakon brisanja stila korisnik će se susresti sa novim
okvirom u kome će birati stil koji će biti primijenjen na tekst, umjesto stila koji brišemo.

Slika 89. Brisanje stila paragrafa

Proces brisanja se vrši odabirom stila ili grupe, a zatim na jedan od dva načina:

• Klikom na kantu u donjem dijelu panela brišemo selektovani stil,

85 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

• Koristeći desnu tipku miša na željenom stilu, nakon čega iz padajućeg izbornika
biramo Delete Style (ova metoda omogućava brisanje stila koji nije selektovan).

Ukoliko tokom brisanja korisnik odabere [No Paragraph Style] u polju ispod će biti ponuđena
opcija Preserve Formatting, čime će biti omogućeno zadržavanje primjenjenih atributa
uređivanja teksta, ali nakon izvršene radnje brisanja tekst neće biti vezan za stil.

Slika 90. Zadržavanje karakteristika prilikom brisanja stila

Za brisanje neupotrebljenih stilova znakova i odlomaka, InDesign pruža mogućnost odabira

takvih stilova klikom na Select All Unused, nakon čega je moguće sve obilježene obrisati jednim
klikom na kantu za brisanje. U toku ovog načina brisanja InDesign neće ponuditi mogućnost
zamjene stilova koji se brišu – jer isti nisu korišteni u dokumentu.

Slika 91. Brisanje neupotrijebljenih stilova

6.5. Umetanje (import ili uvoz) stilova iz drugih dokumenata

Omogućeno je da korisnik uveze stilove iz drugih dokumenata InDesign dokumenata unutar
aktivnog dokumenta. Prilikom uvoza, potrebno je obratiti pažnju na imena stilova koji se
uvoze, kako ne bi došlo do podudaranja imena sa stilovima koji su kreirani u dokumentu.
Umetanje Character Style ili Pharagraph Style je moguće izvršiti na dva načina.

86 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Za prvi način potrebno je da iz opcija panela Character Stlye ili Pharagraph Style odabere Load
Character Style ili Load Paragraph Style.

Za drugi način odabire se opcija Load All Text Styles iz opcija panela Character Style ili
Pharagraph Style.

Slika 92. Umetanje stila znakova

Nakon odabira jednog od ova dva načina, potrebno je kroz dijaloški okvir pronaći InDeisgn
dokument iz kojeg se umeće stil, a zatim odabrati opciju Open, kao što prikazuje naredna
fotografija.

Slika 93. Umetanje stilova iz drugog dokumenta

Kada otvorimo dokument, uslijedit će novi prozor koji će prikazati stilove iz odabranog
dokumenta. Bitno je da korisnik odabere stilove koje želi da umetne u dokument, tako što će
svi željeni stilovi biti prikazani sa lijeve strane. U prozoru Load Styles jasno je prikazana vrsta

87 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

stila, da li je to stil znakova ili paragrafa, tako što su označeni na različit način – kao i na
kontrolnom panelu gdje A onačava stil znakova, a ¶ označava stil paragrafa. Uslijed
selektovanja željenog stila, polje Incoming Style Definition prikazuje atribute koje primjenjue
i definiše taj stil. Naredna fotografija prikazuje izgled dijaloškog okvira Load Styles.

Slika 94. Load Styles dijaloški okvir

88 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

7. O BJEKTI – O BJECTS
Kada govorimo o manipulaciji objektima, onda se to odnosi na njihovo umnožavanje,
poravnavanje, mijenjanje pozicije i sl. Do ovih opcija dolazimo pomoću opcija iz glavnog
izbornika ili korištenjem prečica na tastaturi, a za izvršenje mora biti odabran barem jedan
objekt.

7.1. Opcije ljepljenja – Paste

S obzirom da je InDesign napredniji program u poređenju na ostale programe s kojima smo se
do sada susretali, on nam omogućava i neke naprednije opcije za manipulaciju
međuspremnikom (clipboard). Ove opcije se prikazuju u padajućem izborniku Edit ili kroz
padajući izbornik desne tipke miša, u zavisnosti od uslova korištenje određene opcije. Cut,
Copy i Paste opcije su identične kao u svim drugim programima, s time da u InDesignu imamo
još nekoliko načina postavljanja objekata koji se nalaze u međuspremniku, a to su:

• Paste Into
• Paste in Place
• Paste Without Formatting

Paste
Kod korištenja opcije Paste (CTRL + V) iz padajućeg izbornika Edit ili padajućeg izbornika
desnog klika miša. U InDesignu treba voditi računa o tome što je posljednje stavljeno u
međuspremnik pomoću opcija Cut ili Copy. Ukoliko se radi o rasterskim ili vektorskim slikama
iz drugih programa, InDesign će pokušati sadržaj pretvoriti u PDF, te ga onda postaviti na radnu
površinu. Ako smo nad objektom iz InDesigna izvršili opciju Copy ili Cut, opcijom Paste ga
vraćamo iz međuspremnika i to uvijek na sredinu vidljivog dijela radne površine.

Paste Into
Paste Into (CTRL + ALT + V) opcija se nalazi u padajućem izborniku Edit i u padajućem izborniku
desnog klika miša, ukoliko nakon kopiranja kliknemo unutar nekog okvira. Paste Into radi na
način da sadržaj iz međuspremnika postaviti u trenutno aktivni okvir (obilježeni). Ukoliko se u
odabranom okviru nalazi putanja nacrtana u InDesignu, ona će poslužiti kao maska.

Paste in Place
Paste In Place (CTRL + ALT + SHIFT + V) opciju također možemo pozvati iz padajućeg izbornika
Edit ili padajućeg izbornika desnog klika miša. Ova opcija će vratiti objekat na apsolutne
koordinate gdje se nalazio i original. Najčešća primjena ove opcije je u slučaju kada jedan
objekt želimo postaviti na tačno istu poziciju neke druge stranice, pri čemu moramo voditi
računa da su koordinate apsolutne u odnosu na čitavu radnu površinu.

89 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

U slučaju da se radi na primjer o dvostranom dokumentu i da smo kopirali objekt sa desne

stranice, nakon što odemo na neku drugu stranicu i pozovemo opciju Paste In Place, objekat
će se postaviti na isto mjesto trenutne stranice, tačno tamo, gdje se nalazio na prethodnoj.

Paste Without Formatting

Opcija Paste Without Formatting (CTRL + SHIFT + V) je dostupna samo u slučaju ako u
međuspremniku imamo tekst. Ista je dostupna iz oba, prethodno spominjana padajuća
izbornika, s time da ukoliko istu želimo vidjeti na padajućem izborniku desne tipke miša,
potrebno je ući u uređivanje nekog od okvira koristeći Type Tool.

Nije važno koji je izvor teksta – Word, Internet preglednik ili neki drugi. Ova opcija će prikazati
tekst iz međuspremnika bez atributa koji ga uređuju kao što su font, veličina, boja, itd. – što
znači da prikazuje samo znakove, slova, brojeve. Pri tome će tekst automatski poprimiti
predefinisane atribute odlomka u kojem se trenutno nalazi pokazivač za unos teksta ili će nam
se pojaviti u novom tekstualnom okviru, te će imati atribute osnovnog stila odlomka.

7.2. Uređivanje rasporeda – Arrange

Arrange ili uređivanje rasporeda objekata predstavlja još je jedan oblik manipulacije nad
objektima, koji se odnosi na određivanje redoslijeda objekata na stranici, na određenom sloju.
Opcije Arrange mogu se pronaći u padajućem izborniku Object glavnog izbornika ili u
padajućem izborniku desne tipke miša, nakon što kliknemo na selektovani objekat. Arrange
ima sljedeće opcije koje se odnose na odabrani (označeni) objekt ili više njih:

• Bring to Front – premjesti ispred svih objekata.

• Bring Forward – premjesti ispred prvog (jednog) objekta iznad odabranog.
• Send Backward – premjesti iza prvog (jednog) objekta ispod trenutnog objekta.
• Send to Back – premjesti u pozadinu, iza svih ostalih.

7.3. Poravnanje – Align

Da bi smo omogućili rad sa ovim opcijama, potrebno je predhodno otvoriti panel Align koji se
može pronaći u padajućem izborniku Window > Object & Layout > Align. Sam panel je
podijeljena na nekoliko dijelova, koje opisujemo u nastavku.

Gornji dio Align Objects nudi načine poravnavanja objekata:

• Horizontal Align Left – poravnavanje po okomitoj lijevoj liniji.

• Horizontal Align Center – poravnavanje po okomitoj centralnoj liniji.
• Horizontal Align Right – poravnavanje po okomitoj desnoj liniji.
• Vertical Align Top – poravnavanje po vodoravnoj gornjoj liniji.
• Vertical Align Center – poravnavanje po vodoravnoj centralnoj liniji.
• Vertical Align Bottom – poravnavanje po vodoravnoj donjoj liniji.

90 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Drugi dio Distribute Objects predstavlja načine za razmještaj objekata:

• Distribute Align Top – raspored objekata po gornjoj liniji objekata.

• Distribute Align Center – raspored objekata po centralnoj osi objekata.
• Distribute Align Bottom – raspored objekata po donjoj liniji objekata.
• Distribute Align Left – raspored objekata po lijevoj liniji objekata.
• Distribute Align Center – raspored objekata po centralnoj okomitoj liniji.
• Distribute Align Right – raspored objekata po desnoj liniji objekata.
• Use Spacing – je opcija za ručno razmještanje objekata po upisanoj vrijednosti
• Align To – predstavlja uslov po kojem želimo poravnati objekte
o Selekcija
o Ključni objekat
o Margine stranice
o Ivice stranica
o Ivice dvolisnice

Slika 95. Panel Align

7.4. Pathfinder – Compound Path & Shapes

InDesign omogućava kombinovanje više različitih putanja u jedan objekat, taj objekat se zove
„spojena putanja“ (compound path). Ovu putanju kreiramo kada želimo uraditi nešto od
navedenog:

• Dodati transparentne otvore u putanji

• Zadržati transparentne otvore u nekim slovima kao što su p, o, e i slično, prilikom
kreiranja kontura (outline). Korištenje komande Create Outlines rezultira
kreiranjem compund putanje.
• Dodavanje gradacijske ispune ili dodavanje sadržaja koji obuhvata više putanja (ili
koji se prostire na/preko više putanja).

91 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Prilikom uređivanja ovih putanja potrebno je imati na umu da promjene atributa putanje kao
što su okvirna linija i ispuna, uvijek mijenjanju sve interne putanje (subpath) u spojenoj putanji.
Ukoliko želite sačuvati određene atribute okvira ili ispune, potrebno je iste grupisati. Također,
ako ispunite spojenu putanju, otvori (prazan prostor) se nekada ne prikaže gdje je očekivano.
To se dešava zato što InDesign mora utvrditi gdje se nalazi presjek koji je napravljen pri
kreiranju spojene putanje i da li se on nalazi unutar (ispunjeni prostor – fill) ili izvan (prazan
prostor – otvori).

Smjer svake putanje koja je kreirana i koja čini spojenu putanju, tj. redoslijed kreiranja tački
tih putanja odlučuje o površini koja je kreirana i određuje da li je ta putanja unutra ili izvan. U
slučaju ako je putanja ispunjena, a vi želite da nije, ili obrnuto, dovoljno je da kliknete na
Reverse Path unutar Pathfinder panela da bi zamijenili smjer putanje – kao što prikazuje
naredna fotografija.

Slika 96. Spojena putanja koja se sastoji od dvije putanje koje prikazuju isti smjer (lijevo) i
suprotni smjer (desno)

Kreiranje spojene putanje – Compound Path

Da biste kreirali spojenu putanju potrebne su vam dvije ili više putanja (otvorene ili zatvorene).
Prilikom kreiranja spojene putanje, sve prethodno selektovane putanje, postaju interne
putanje (subpath) u novo kreiranoj spojenoj putanji. Označene putanje naslijeđuju podešene
atribute okvira i ispune od zadnjeg (donjeg) objekta u redoslijedu slaganja. Izgled bilo kojeg
objekta možete izmjeniti uz korištenje alata Direct Selection Tool.

Kreiranje spojene putanje se vrši u dva koraka:

1. Koristeći alat Selection Tool , potrebno je označili putanje koje želite spojiti.
2. Izabrati opciju iz padajućeg izbornika Object > Paths > Make Compound Path. Prečica
na tastaturi za ovu operaciju je: CTRL + 8. Otvor (prazan prostor) se pojavi na mjestu
gdje se putanje preklapaju.

Uređivanje spojene putanje

Smjer internih putanja (redoslijed kojim su kreirane njihove tačke) određuje gdje će se nalaziti
ispunjeni prostor (unutrašnjost) ili prazan prostor (spoljašnost). Ako vam se prazan prostor ne
prikazuje gdje ste željeli, isti možete zamijeniti tako što izaberete opciju Reverse Path iz

92 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Pathfinder panela. Prije odabira opcije potrebno je da selektujete tačke interne putanje
(unutrašnjosti) gdje se prikazuje prazan prostor.

Slika 97. Dvije različite (zatvorene) putanje – lijevo i dvije interne putanje u jednoj spojenoj
putanji (compound path) – desno

Ukoliko želite raskinuti spojenu putanju, što će interne putanje razdvojiti na samostalne
putanje (kao što su izgledale prije spajanja), to možete uraditi tako što selektujete spojenu
putanju, a zatim izaberete opciju iz padajućeg izbornika Object > Paths > Release Compound
Path. Prečica na tastaturi za ovu operaciju je: CTRL + SHIFT + ALT + 8.

Kreiranje spojenih oblika – Compund Shape

Kako imamo mogućnost kreiranja spojenih putanja, na sličan način možemo kreirati i spojene
oblike (Compound Shapes) u InDesign-u, koristeći panel Pathfinder (koji se može uključiti u
padajućem izborniku Window > Object & layout > Pathfinder). Spojeni oblici se mogu kreirati
od spojenih putanja, teksta, tekstualnih okvira ili ostalih oblika. Izgled spojenih oblika zavisi od
opcije koju izaberete u panelu Pathfinder. Opcije su prikazane na narednoj fotografiji.

Slika 98. Pathfinder Panel

A. Original objects – Izvorni izgled oblika (objekata)

B. Add (dodaj) – pronađe tragova svih objekata a zatim ih spoji u jedan objekat

93 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

C. Substract (oduzmi) – objekat koji je naprijed (ispred) napravi prazninu u

objektu iza (obrise ili oduzme izgled presjecanja objekta)
D. Intersect (presjeci) – kreira spojeni oblik na osnovu presjecanja objekata
E. Exclude (odstrani – izuzmi) – odstranivanje ili izuzimanje presjeka
F. Minus Back (oduzmi donji oblik) – operacija kao Substract, s time što ova
operacija oduzima izgled donjeg (iza) oblika od gornjeg (ispred)

Slika 99. Izgled odabranih opcija

U većini slučajeva spojeni oblik preuzme atribute (ispuna, okvir, transparentnost, sloj, itd) od
prednjeg (gornjeg) objekta. U slučaju kada vršite operaciju Substract, gdje se prednji objekti
obrišu, spojeni objekat preuzme atribute zadnjeg (donjeg) objekta.

Prilikom korištenja tekstualnog okvira (Text Frame) u spojenom obliku, mijenja se oblik
tekstualnog okvira, ali sadržaj (tekst) ostaje isti. Ukoliko želite urediti i sadržaj (tekst) potrebno
je kreirati spojenu putanju koristeći okvirne linije (Text Outlines).

Slika 100. Spojeni oblik korišten kao tekstualni okvir (lijevo), dok je desno prikazana
kombinacija korištenje okvirnih linija

7.5. Usidreni objekti – Anchored objects

Usidreni objekti su predmeti kao fotografije, okviri teksta, koji su zakačeni (usidreni) za
određeni tekst. Usidreni objekat se pomjera zajedno sa tekstom. Ovi objekti se koriste kada
želite da povežete objekat sa određenim tekstom (redom ili paragrafom).

94 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Objekat možete usidriti tako što ga zalijepite (paste) unutar teksta koristeći Type alat ili
koristeći opciju Insert Anchored Object. Opcija za umetanje usidrenog objekta se može pronaći
kada pritisnete desnu tipku miša i prikažete padajući izbornik unutar okvira teksta, ili koristeći
padajući izbornik Object > Anchored Object > Insert. Nakon što umetnete usidreni objekat
InDesign doda ikonu (marker) na mjestu gdje ste isti usidrili. Ovi objekti automatski naslijeđuju
rotaciju i kosinu teksta za koji su zakačeni – pa čak iako je objekat pozicioniran izvan
tekstualnog okvira. Usidreni objekat možete selektovati i izmjeniti ove atribute.

Možete kreirati usidrene objekte koristeći naredne pozicije:

• Inline (u liniji sa tekstom) – poravna usidreni objekat u trenutni red (mjesto

umetanja). Možete uređivati vertikalni offset da bi podesili – pozicionirali objekat
iznad ili ispod osnovne linije (trenutnog reda). Ovo je ujedno i osnovni način
umetanja usidrenog objekta.
• Above Line (iznad linije teksta) – umetne usidreni objekat iznad izabrane linije
(reda), sa različitim izborom poravnanja (lijevo, centar, desno,...). Također možete
poravnati objekat na osnovu poravnanja teksta – paragrafa.
• Custom (proizvoljno) – umetne usidreni objekat na proizvoljnu lokaciju koju vi
možete urediti kroz dijaloški okvir Anchored Object Options. Opcijama možete
pristupiti tako što izaberete iz padajućeg izbornika Object > Anchored Object >
Options ili pritiskom na desnu tipku miša na usidreni objekat, a zatim izaberete
Anchored Object > Options.

Slika 101. Izgled usidrenih (zakačenih) objekata

A. Objekat umetnut u red (inline pozicija)

B. Iznad reda (above line) pozicija sa lijevim poravnanjem
C. Proizvoljna (custom) pozicija gdje je objekat poravnat sa ivicom okvira teksta

95 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

8. F USNOTE – F OOTNOTE
Ukoliko program može da zada odgovarajući font i veličinu slova, da kontroliše razmake
između slova, riječi i redova i da prelama riječi na kraju redova, onda takav program teoretski
može da ostvari bilo koju zamisao grafičkog dizajnera. Čak i elementarna automatika je
izvanredan napredak u odnosu na nekadašnje ručno slaganje teksta, ali je digitalno doba
nametnulo nove standarde.

Fusnoutu možemo uvijek napraviti tako što ćemo njen tekst smjestiti u zaseban okvir koji
ćemo postaviti na dno strane, nacrtati liniju iznad fusnote i upisati odgovarajući broj, zvjezdicu
ili neki znak pored riječi u glavnom tekstu koja se poziva na fusnotu, kao i pored same fusnote.
Ovaj postupak bi se mogao nazvati simulacija fusnote, jer vodimo računa samo o krajnjem
rezultatu – kada tekst bude odštampan, čitaocu svakako nije bitno na koji je način on
oblikovan. Iako dizajner, na ekranu i čitalac, na papiru vide fusnote, za DTP program koji ne
podržava ovaj vid uređivanja teksta to su samo okviri nepovezani sa ostatkom teksta. Ne
postoji logička veza između fusnote i reference na fusnotu i, ako dođe do obilnijih promena
dokumenta, svi okviri sa fusnotama morat će ručno da se premjeste na nove pozicije. Podrška
za fusnote oslobađa vas ovih problema, a u InDesignu je integrisana takva mogućnost.

Slika 102. Umetanje fusnote

96 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

InDesign ima opcije za veoma preciznu kontrolu fusnota. Za početak, treba da se

pozicioniramo na mjesto, u tekstu, gde želimo da bude fusnota. Zatim, izaberemo opciju Insert
Footnote iz padajućeg izbornika Type ili iz padajućeg izbornika desne tipke miša. Tako ćemo
dobiti referencu fusnote, a u dnu tekućeg stupca će se automatski napraviti oblast za fusnotu,
sa aktivnim kursorom kako bismo odmah mogli da unesemo tekst fusnote. Centralno mjesto
za upravljanje fusnotama je dijalog Footnote Options, koji se također prikazuje iz padajućeg
izbornika Type, a sadrži dvije kartice.

Slika 103. Odabir opcije kontorliranja fusnote

Unosom teksta se razlikuje pozicija fusnote u tekstu i fusnote u podnožju stranice, samim tim
InDeisgn daje mogućnost uređivanja fusnote u oba slučaja. Na kartici Numbering and
Formatting biramo da li će fusnote biti obilježene rednim brojevima ili nekim drugim
znakovima i da li će se numeracija fusnota restartivati sa početkom svake nove stranice,
dvolisnice ili selekcije. Vrsta nabrajanja fusnota je određena najčešće brojevima, ali InDesign
daje opcije u vidu brojeva u različitim formatima, slova, rimskih brojeva, znakova i sl.

97 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 104. Opcije kontorliranja fusnote

• Style – daje mogućnost odabira načina nabrajanja.

• Start at – određuje od kojeg broja će početi numeracija fusnote.
• Restat Numberig Every – ukoliko ima potrebe za ponovnom numeracijom fusnote,
pružena je mogućnost podešavanja nakon svake stranice, dvolisnice, i sl.
• Show Prefix/Sufix in – omogućava korištenje znakova prije i/ili poslije fusnote. Od
postoji mogućnost prikazivanja znakova u tekstu (gdje je navedena fusnota), u
podnožju stranice (gdje se prikazuju fusnote) ili oba načina prikazivanja.
• Formatting – omogućava uređivanja fusnote u samom tekstu i u podnožju stranice.
Ova grupa postavki je sačinjena od dvije podgrupe i to:
o Fusnote Reference Number in Text – su postavke za oznaku fusnote u samom
tekstu. Tu se može odrediti pozicija fusnote u odnosu na riječ koja nosi znak
fusnote, te dodijeliti predhodno kreirani stil znakova (Character Style).

98 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

o Footnote Formating – određuje opcije postavki za opis fusnote u podnožju

stranice, te ima mogućnost primjene stila odlomka (Paragraph Style) na iste.
o Separator – prikazuje razmak teksta koji opisuje fusnotu od oznake fusnote.

Druga opcija Footnote Option dijaloškog okvira jeste Layout u kojem se mogu podesiti
naprednije postavke, kao što su opcije razmaka opisa fusnota, kako međusobnog razmaka,
tako i razmaka prvog opisa od linije razdvajanja teksta do opisa fusnote.

Slika 105. Layout opcije kontorliranja fusnote

Obe kartice Footnote Option dijaloškog okvira omogućavaju uključenje opcije Preview, koja
omogućava da korisnik vidi sve promjene koje pravi u poljima direktno na stranici. Ukoliko je
polje obilježeno, tada su promjene uočljive; ukoliko nije obilježeno, korisnik nema mogućnost
prikaza izmjena na stranici u dokumentu.

99 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

9. T ABELE – T ABLES
Tabele se sastoje od kolona i redova čijim presjekom se dobiju ćelije. Ćelija je poput okvira u
kojem je moguće, putem InDesigna, unijeti tekst, sliku u ravni sa tekstom ili drugu tabelu.
Koristeći InDesign, tabelu je moguće napraviti kreirajući je od početka, pretvaranjam
postojećeg teksta u tabelu, a takođe, moguće je kreirati tabelu unutar tabele.

Tabela predstavlja dio teksta i, posmatrajući je takvu, na mjesto na kojem se nalazi kursor bit
će umetnuta tabela (unutar tekstualnog okvira). U zavisnosti od veličine tekstualnog okvira i
poravnanja paragrafa, utičemo i na poziciju tabele u odnosu na tekstualni okvir u kojem se ona
nalazi.

Shodno pomjeranju teksta, kroz tekstualne okvire, ukoliko je potrebno, tabela može počinjati
u jednom tekstualnom okviru, a završavati u drugom. Ukoliko se dodaje ili briše tekst iznad
tabele, to će utjecati na poziciju tabele koja se nalazila ispod uređivanog teksta.

9.1. Kreiranje tabele

Kreiranje tabele vršimo unutar tekstualnog okvira, na način da pozicioniramo kursor na mjesto
na kojem želimo kreirati tabelu, a zatim iz padajućeg izbornika Table odaberemo opciju Insert
Table. Odabir opcije je prikazan na fotografiji ispod, a dijaloški okvir navedene opcije koji se
prikaže pri odabiru opcije, nalazi se na fotografiji iza nje.

Slika 106. Kreiranje tabele

100 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

U polju predviđenom za unos potrebno je popuniti broj redova, kolona, te odrediti zaglavlje i
podnožje tabele, a po potrebi i stil tabele.

Slika 107. Opcije umetanja tabele

• Body Rows – određuje broj redova tabele.

• Columns – određuje broj kolona tabele.
• Header Rows – predstavlja broj redova koji čine zaglavlje tabele
• Footer Rows – predstavlja broj redova koji čine podnožje tabele.
• Table Styles – pruža mogućnost dodjeljivanja predhodno kreiranog stila tabeli.

9.2. Kreiranje tabele od postojećeg teksta

Prilikom kreiranja tabele od postojećeg teksta bitno je provjeriti da li je tekst ispravno
podešen. Priprema teksta za pretvaranje u tabelu podrazumijeva razmake između budućih
ćelija, tj. redova i kolona. Da bi InDesign prepoznao gdje treba biti razdvojena ćelija, potrebno
je staviti separaciju u vidu tab razmaka, zareza ili nekog drugog znaka razdvajanja. Mada, u
dosta slučajeva, InDesign prepoznaje ispravno tabelu bez posebnog uređivanja koje je
spomenuto. Koristeći alat Type Tool potrebno je povlačenjem selektovati tekst koji će biti
pretvoren u tabelu, a zatim odabrati iz izbornika opciju Table > Convert Text To Table.

Slika 108. Odabir opcije za konvertovanje teksta u tabelu

101 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

U prozoru koji će biti prikazan nakon ove radnje potrebno je unijeti podatke koji opisuju
separatore kolona i redova, kako bi InDesign prepoznao i ispravno kreirao tabelu.

Slika 109. Konvertovanje teksta u tabelu

Nakon uspješno izvršenih prethodno opisanih radnji, dobili smo rezultat prikazan na narednoj
fotografiji.

Slika 110. Rezultat konvertovanja teksta u tabelu

9.3. Kreiranje tabele unutar postojeće tabele

InDesign pruža dvije mogućnosti kreiranja tabele unutar već postojeće tabele. Prvi način jeste
da se putem selektovanja ćelija postojeće tabele kopiraju određene ćelije, a zatim zalijepe
unutar ćelije gdje želimo umetnuti novu tabelu. Drugi način kreiranja tabele unutar tabele
moguće je izvršiti odabirom ćelije u kojem će biti nova tabela, a zatim putem padajućeg
izbornika Table odabrati opciju Insert Table, te podesiti broj kolona i redova kao što smo
demonstrirali u prethodnom poglavlju.

9.4. Umetanje tabela iz drugih programa

Koristeći se opcijom Place iz padajućeg izbornika File, možemo vršiti umetanje dokumenta koji
u svom sadržaju imaju tabele (na primjer Word ili Excel datoteke), pri čemu InDesign
omogućava dodatna podešavanja. Naravno, također je moguće i kopirati tabelu iz Excela ili
Worda unutar InDesignovog dokumenta. Pri toj radnji, postavke međuspremnika određuju
način uređivanja tabele koja je zalijepljena u dokument iz drugog programa.

Ukoliko je selektovan samo tekst prilikom kopiranja, tada će tekst biti kopiran kao neuređen,
nakon čega je moguće isti pretvoriti u tabelu. Međutim, odabirom svih potrebnih informacija
iz vanjskog dokumenta, InDesign će prepoznati i urediti tabelu.

102 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Kada se vrši kopiranje tabele iz drugog programa unutar postojeće tabele u InDesign
dokumentu, potrebno je obezbijediti dovoljan broj redova i kolona koji će biti popunjeni
lijepljenjem teksta.

Ukoliko se želi veća kontorala nad uređivanjem umetnute tabele iz drugog programa,
preporuka je da se koristi opciju Place iz padajućeg izbornika File.

9.5. Dodavanje zaglavlja i podnožja tabeli

Pri kreiranju dugih tabela koje prelaze iz tekstualnog okvira u naredni tekstualni okvir ili sa
jedne stranice na drugu, moguće je koristiti zaglavlje i podnožje tabele, kao i odrediti na kojim
mjestima i koliko često će se zaglavlje i podnožje tabele ponoviti. Moguće je dodati zaglavlje
pri samom kreiranju tabele, ali i poslije, u toku rada sa tabelom, naknadno odrediti zaglavlje i
podnožje tabele.

Slika 111. Zaglavlje i podnožje tabele

Naknadno dodavanje zaglavlja i podnožja tabeli vrši se odabirom ćelija sa vrha ili dna tabele,
a zatim pomoću opcija iz padajućeg izbornika Table > Convert Rows > To Header ili To Footer.

Uređivanje zaglavlja i podnožja tabele je moguće izvršiti odabirom ćelija koje su već
postavljene kao zaglavlje i podnožje, a zatim putem opcije iz padajućeg izbornika Table > Table
Options > Headers And Footers otvoriti dodatne postavke zaglavlja i podnožja.

Slika 112. Postavke zaglavlja i podnožja tabele

103 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Putem otvorenog prozora postavki zaglavlja i podnožja tabele moguće je odrediti:

• Header Rows – broj redova zagravlja,

• Footer Rows – broj redova podnožja.

Pored ovih opcija unutar prozora za uređivanje zaglavlja i podnožja, ponuđene su opcije
ponavljanja zaglavlja i podnožja, kod kojih su dostupna ponavljanja:

• Every Text Column – u svakoj koloni teksta,

• Once per Frame – jednom po tekstualnom okviru,
• Once pre Page – jednom po stranici.

Za uklanjanje zaglavlja i podnožja tabele potrebno je selektovati već određene redove zaglavlja
ili podnožja tabele, a zatim izabrati opciju iz padajućeg izbornika Table > Convert Rows > To
Body. Drugi način jeste da odabirom Choose Table > Table Options > Headers And Footers
podesimo drugačije brojčane vrijednosti redova za podnožje i zaglavlje.

9.6. Stilovi tabela i ćelija – Table & Cell Styles

Kao što imamo mogućnost kreirati stilove za tekst i objekte, tako možemo kreirati stilove za
tabele i same ćelije. Stil tabele (Table Style) je skupina atributa koji uređuju na primjer okvir
tabele, redova i kolona u jednom koraku. Stil ćelije (Cell Style) uređuje izgled ćelije i sadržaja
iste, kao što je poravnanje, margine, ispuna, okvir, itd. Prilikom uređivanja određenog stila,
urediti ćete sve tabele ili ćelije na koje je taj stil primjenjen. Upravo zbog toga stilovi
predstavljaju efikasan alat koji je preporučljivo koristiti.

Slika 113. Dodavanje stila ćelije u stil tabele za uređivanje određenih dijelova tabele

104 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Bitno je napomeniti da se stilovi ćelija razlikuju od stilova znakova (Character Styles). Dok
stilovi znakova mogu biti dio stila odlomka, opcije (atributi) stilova ćelija nisu dio stila tabele.
To znači da ne možete koristiti stilove tabele da promijenite okvir unutar ćelije. Ukoliko želite
primjeniti stil ćelije u stil tabele, isti je potrebno uključiti / dodati u stil tabele. Na fotografiji
iznad prikazane su postavke stila tabele gdje možete izabrati stil ćelije za uređivanje određenih
dijelova tabele.

Svaki kreirani dokument sadrži bar dva stila, Basic Table (obična tabela) i None (stil koji ne
sadrži opcije uređivanja). Navedene stilove možete uređivati po želji, ali im ne možete
promijeniti naziv niti ih možete obrisati. Za prikazivanje stilova tabele i ćelija potrebno je
prikazati adekvatne panele iz padajućeg izbornika Window > Styles > Table & Cell Styles.

Korištenje stilova ćelija (cell styles) u stilovima tabele (table styles)

Prilikom kreiranja stila tabele, imate mogućnost da odredite koji će se stilovi ćelija koristiti, tj.
primjeniti na različite dijelove tabele, kao što su zaglavlje, podnožje, prva kolona, zadnja
kolona te tijelo tabele (što predstavljaju svi ostali redovi i kolone između). Koristeći stilove
tabele (sa stilovima ćelija) prilikom kreiranja tabele, na jednostavan i brz način možete urediti
tabelu, kako red zaglavlja, podnožja, prve i/ili zadnje kolone te tijela tabele. Naredna
fotografija prikazuje primjer uređene tabele.

Slika 114. Prikaz stilova ćelija kako uređuju određene dijelove tabele

A. predstavlja zaglavlje tabele koje sadrži stil paragrafa

B. predstavlja prvu (lijevu) kolonu
C. predstavlja tijelo tabele
D. predstavlja desnu (zadnju) kolonu

Atributi (postavke) stilova ćelije

Atribute možemo predstaviti kao različite opcije za uređivanje izgleda ćelije. Prilikom
uređivanja, stilovi ne moraju sadržavati sve postavke za uređivanje izgleda ćelije. Prilikom
kreiranja određenog stila, odabrati ćete ono što želite urediti i na osnovu toga podesiti željene
atribute, tako da na taj način vi uređujete samo ono što želite u ćeliji. Na primjer, ukoliko želite
urediti ispunu ćelije, podesite željene opcije ispune, što činiti ostale opcije netaknutim.

105 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

U slučaju konflikta uređivanja ćelije tabele gdje je na jednoj ćeliji primjenjeno više različitih
stilova, postoji redoslijed ili prioritet primjene stilova. Ako imamo ćeliju koja se nalazi u
zaglavlju i lijevoj koloni onda se primjenjuje stil zaglavlja.

Panel za stilove tabele i ćelija

Panel za stilove tabele možete uključiti tako što iz padajućeg izbornika Window izaberete
Styles a zatim Table Styles. Ovaj panel se koristi za kreiranje, uređivanje, brisanje i primjenu
stilova na već postojećoj tabeli, tabeli koju planirate kreirati ili umetnuti. Ukoliko želite uključiti
panel za stilove ćelija onda je potrebno da iz padajućeg izbornika Window izaberete Styles a
zatim Cell Styles. Panel za stilove ćelija (kao i panel za stilove tabela) služi za kreiranje,
uređivanje, brisanje i primjenu navedenih stilova. Stilovi se snimaju unutar radnog dokumenta
i pojave se svaki put kada otvorite taj dokument. Također imate mogućnost kreiranja grupa za
stilove tabela i ćelija radi jednostavnijeg i bržeg korištenja i pronalaska istih.

Kada pozicionirate kursor miša unutar tabele (ili ćelije), svi primjenjeni stilovi na toj lokaciji su
selektovani u svojim panelima. Stil ćelije koji je primjenjen kroz stil tabele je također
selektovan, ali u slučaju ako je primjenjeno više od jednog stila onda ni jedan stil nije
selektovan, ali u gore lijevom uglu panela Cell Styles ispisano je „(Mixed)“ što predstavlja
istovremenu primjenu više stilova.

Prikazane stilova možete sortirati po imenu, tako što iz padajućeg izbornika opcija – izaberete
Sort By Name, ili ukoliko želite sami poredati, da li u grupe ili izmješati po želji.

Slika 115. Paneli za tabele i stilove

Kreiranje stilova tabele i ćelija

Ukoliko želite da kreirate novi stil ćelije koji je zasnovan na izgledu jedne od ćelija, potrebno
je da kliknete u istu prije kreiranja novog stila. Tako da prilikom klika na dugme Create New
Style program pokupi atribute trenutne ćelije i dodati u novi stil sa novim nazivom. Prednost
ovog načina je taj da ako imate manje promjene na stilu ćelije isti iskoristite, pri čemu ćete
napraviti željene izmjene, umijesto da kreirate novi stil i uređujete sve opcije od početka. U
slučaju potrebe, imate mogućnost zasnovati stil na osnovu nekog drugog stila koristeći Based
On opciju.

106 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 116. Kreiranje novog stila

Da bi definisali prečicu za određeni stil, potrebno je da kliknete u polje prečice Shortcut koji se
nalazi u opcijama za uređivanje stila na kartici General. Nakon što kliknete u polje potrebno je
da (ako je isključen) uključite Num Lock (numeričku tastaturu) a zatim držeći tipku ili
kombinaciju tipki CTRL / ALT / SHIFT pritisnete na željeni broj numeričke tastature. To će
kreirati prečicu do stila i omogućiti vam bržu primjenu. Imajte na umu da ne možete koristiti
ostala dugmad na tastaturi kao što su slova, brojevi (iznad slova) ili znakovi za kreiranje prečica
stilova.

Slika 117. Zasnivanje novog stila na osnovu nekog drugog stila

107 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

InDesign nam omogućava da dodatno pojednostavimo uređivanje sličnih ćelija, tj. kreiranje
stila (child – dijete) koji je zasnovan na nekom drugom (parent – roditelj) stilu. Kada uređujete
atribute parent stila, urediti će se i svi atributi koji se nalaze u child stilu ukoliko već nisu
drugačije podešene. Zadane opcije na kojima su zasnovani stilovi tabele su [No Table Style], a
za stilove ćelija je [None].

Za postavljane parent stila, potrebno je pri kreiranju novog stila u dijaloškom okviru izabrati
stil na kojem će se novi zasnivati. Što automatski čini novo kreirani stil child stilom. Nakon toga
potrebno je da uredite atribute koji će se ra zlikovati od parent stila.

Uređivanje stilova tabele i ćelija

Za uređivanje opcija stilova potrebno je da kliknete na kategoriju ili karticu (sa lijeve strane),
a zatim izaberete i uredite željenu opciju. Na primjer, ukoliko želite dodati stil paragrafa na stil
ćelije, potrebno je da kliknete na karticu General a zatim izaberete stil paragrafa iz izbornika
Paragraph Style.

Ukoliko ne želite da koristite neke opcije za uređivanje, potrebno je da kliknete na Ignore iz

izbornika ili obrišete sadržaj polja u koje upisujete vrijednost koja predstavlja uređivanje
određenih atributa. Ako se radi o polju u koje se ne može upisati (obrisati) vrijednost, kao što
je Checkbox potrebno je da kliknete na kvadratić nekoliko puta dok isti ne bude prazan.

Slika 118. Uređivanje stila ćelije

108 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Za pomjeranje novo kreiranog stila u određenu grupu, potrebno je da na željeni stil pritisnete
i držite lijevu tipku miša, a zatim kursor pomjerite preko grupe. Grupa će dobiti boju, kao da
je selektovana, nakon čega je potrebno da pustite lijevu tipku miša i stil će se premjestiti u
odabranu grupu. Ukoliko želite premjestiti stil na drugu lokaciju, na primjer između dva stila,
potrebno je ponoviti prethodnu operaciju sa lijevom tipkom miša i premjestiti stil na željeno
mjesto, s tim da će se ovaj put pojaviti linija kada kursor pozicionirate između dva stila, nakon
čega je potrebno pustiti lijevu tipku miša.

Umetanje (import) stilova iz drugih dokumenata

Imamo mogućnost umetanja stilova tabele i ćelija iz drugih InDesign dokumenata u trenutni,
aktivni dokument. U toku umetanja stilova, imamo mogućnost odabira koji će stilovi biti
učitani i šta će se desiti ako učitani stilovi imaju isti naziv kao stilovi u trenutnom dokumentu.
Umetanje stilova se vrši tako što:

1. Sa panela iz izbornika Cell Styles ili Table Styles izaberete Load Cell Styles ili Load Table
Styles ili Load Table And Cell Styles
2. Pronađete dokument iz kojeg želite umetnuti stilove i isti otvorite (tako što dva puta
kliknete lijevom tipkom miša ili selektujete dokument, a zatim izaberete opciju open)
3. Pojaviti će se dijaloški okvir Load Styles gdje je potrebno markirati (čekirati) stilove koje
želimo umetnuti. U slučaju da se pronađu stilovi sa istim nazivom možemo izabrati
jednu od opcija u Conflict With Existing Style

• Use Incoming Style Definition – korištenje stilova koje umećemo, što zamijeni
trenutne stilove u dokumentu sa umetnutim stilovima. Također uredi dijelove
dokumenta gdje je zamijenjeni stil primjenjen sa novim atributima. Izgled
trenutnog stila i stila kojeg umećemo će se prikazati u dijaloškom okviru gdje ćemo
ih moći uporediti.
• Auto-Rename – opcija koja mijenja naziv učitanim stilovima. Na primjer, ako oba
dokumenta imaju stil sa nazovim Ćelija, onda se u trenutnom dokumentu
automatski mijenja naziv stila koji umećemo u Ćelija copy.

Primjena stilova
Za razliku od stilova teksta i paragrafa, stilovi tabela i ćelija ne dijele atribute, što znači da
primjenom stila tabele nećemo promijeniti atribute stila ćelije, i obrnuto – primjenom stila
ćelije, nećemo promijeniti atribute stila tabele. Po prirodi, promjenom stila ćelije mijenjamo i
atribute koji su primjenjeni na ćeliji, s time da ako novi stil sa kojim uređujemo ćeliju nema
podešene određene opcije, one će ostati prikazane.

Na primjer, stil sa nazivom Okvir ima atribute koji uređuju okvir (5 mm crvene boje) i žutu boju
ispune ćelije, dok stil sa nazivom Pozadina ima plavu boju ispune ćelije. Ako na ćeliju
primjenimo stil Okvir, a zatim isti zamijenimo sa stilom Pozadina, ćelija će imati crveni okvir
debljine 5 mm i plavu ispunu ćelije. Tako da primjenom različitih stilova brišemo prethodno

109 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

primjenjeni stil, ali zadržavaju se opcije uređenja same ćelije (osim ako ih novi stil ne uređuje
ili briše). Naredna fotografija prikazuje način primjene stila ćelije.

Procedura primjene stilova tabele ili ćelije je:

1. Pozicioniranje kursora unutar tabele ili selektovanje ćelija na koje će se primjeniti stil
2. Odabir stila tabele ili ćelije iz panela stilova. U slučaju da se željeni stil nalazi u grupi,
istu je potrebno raširiti (Expand), a zatim izabrati stil.
3. Ako ste dodali prečicu (Shortcut) stilu prilikom kreiranja, istu možete koristiti uz pomoć
prethodno kreirane kombinacije tipki. Provjerite da li je Num Lock uključen.

Slika 119. Primjena stila ćelije

Stilovi tabele funkcionišu slično kao stilovi ćelija. Primjenom stila tabele brišemo prethodno
uređenje, primjenjeno nekim drugim stilom tabele, ali ne briše postavke (koje prepisuju druge
postavke – override) koje su / ako su primjenjene preko dijaloškog okvira Table Options.

Panel stilova prikazuje znak plus + koji se nalazi pored naziva trenutnog stila ćelije ili tabele,
ako selektovana ćelija ili tabela ima dodatne opcije uređivanja koje nisu uključene u aktivni
stil. Te dodatne opcije zovu se override.

110 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

10. O PERACIJE NA I N D ESIGN DOKUMENTIMA

Nakon uspješno kreiranog InDesign dokumenta, i završetka predviđenog posla, da li to bilo
pripremanje dokumenta za štampu, web ili mobilno okruženje, dokument je potrebno
adekvatno pohraniti ili izvesti (Export). Do ovih opcija se dolazi koristeći padajući izbornik File
nakon čega se odabire opcija Export. InDesign dokument je moguće pohraniti kao cjelinu ili
samo neke dijelove dokumenta u format dokumenta za otvaranje u drugim programima. U
nastavku ćemo obraditi nekoliko osnovnih ekstenzija i načina pohrane dokumenata.

10.1. Pohranjivanje publikacije u tekst-formatu TXT

InDesign dozvoljava pohranjivanje određenih selekcija dokumenta zasebno. Potrebo je
pomoću Type Toola selektovati tekst, a zatim odabrati File > Export. U novootvorenom
prozoru neophodno je odrediti lokaciju, ime fajla i ekstenziju. Opcija Text Only daje mogućnost
pohranjivanje samo teksta, ali uklanja sva uređenja podešena kroz panele. Naredne fotografije
prikazuju tipove i način pohrane dokumenta.

Slika 120. Formati pohranjivanja dokumenta (Export)

10.2. Izvoz publikacije u PDF

PDF (Portable Document Format) je u međuvremenu postao standardni format u grafičkoj
pripremi. Uz InDesign nije više potrebno koristiti se nekim drugim alatima za izradu PDF-a. Bilo
koju publikaciju koja je rađena u InDesignu možemo izravno pohraniti u PDF koji zadovoljava
standarde za štampu. Prije same pohrane dobro je izraditi profil za izvoz, radi lakšeg izvoza.

Profil izrađujemo pomoću File > Adobe PDF Presets > Defne, kojom otvaramo dijaloški prozor.
Potrebno kliknuti na New kako bismo mogli postaviti opcije za novi profil. Opcije se postavljaju
pomoću dijaloškog prozora koji sadrži nekoliko kartica. U nastavku prikazat ćemo pojedine
kartice na kojima će biti označene opcije koje je potrebno provjeriti i podesiti za ispravnu
izradu PDF-a za štampu. Pokretanjem opcije Export otvara se dijaloški prozor sa naredne
fotografije, a nakon odabira direktorija i naziva datoteke, klikom na opciju Save otvara nam se
novi okvir.

111 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 121. Export

General
Na ovoj kartici treba provjeriti je li isključena opcija Spreads, te je li Export Layers podešen na
Visible & Printable Layers, pored ostalih opcija za izvoz dokumenta kao na primjer koje
stranice, kompatibilnost sa Acrobat programima i sl.

Slika 122. Osnovne postavke PDF-a

112 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Compression
Obavezno treba voditi računa da nam InDesign prilikom pretvorbe ne mijenja rezoluciju –
postaviti obavezno Do Not Downsample. Kompresiju je bolje isključiti, jer ubrzavamo postupak
izrade PDF-a, a i smanjujemo mogućnost pogreške prilikom kompresije.

Slika 123. Kompresovanje PDF-a

Marks and Bleeds

Bleed – prepust opciju obavezno morate podesiti barem na 3 mm sa svih strana radi
izbjegavanja pogrešaka prilikom elektronske montaže štamparskih araka. Ako ste već pri
samom postavljanju dokumenta postavili prepuste, onda ovdje možemo iskoristiti Use
Document Bleed Settings.

113 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 124. Određivanje linija reza i prepusta PDF-a

Nakon podešenih najbitnijih postavki pri izvozu PDF-a, klikom na dugme Export pohranjujemo
dokument.

10.3. Izvoz dokumenta kao PNG i/ili JPEG

Ukoliko kreiramo dokument za web, najvjerovatnije ćemo koristiti jedan od dva najučestalija
formata za prikaz dokumenata na webu, a to su PNG (Portable Network Graphics) i JPEG (Joint
Photographic Expert Group). Ukoliko je potrebno zadržati transparentnost dokumenta
koristiti ćemo PNG format koji ujedno prikazuje i nešto kvalitetniju fotografiju za razliku od
JPEG formata. JPEG format je nešto manji od PNG formata po pitanju prostora na disku. Na
narednim fotografijama prikazane su opcije snimanja PNG i JPEG formata koje su poprilično
slične, već poznate i samo objašnjive.

114 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 125. Export PNG i Export JPEG

10.4. Kreiranje paketa dokumenta – Package

U toku rada sa dokumentima kroz program InDesign, imamo mogućnost korištenja različitog
sadržaja, koji može biti sastavni dio dokumenta ili eksterni dokument koji je povezan i koristi
se u našem InDesign dokumentu. Prilikom pohranjivanja InDesign dokumenta, svi eksterni
dokumenti koji su korišteni pri radu neće biti pohranjeni. Da bi izbjegli nelagodnosti koje
rezultira gubitak sadržaja preporučuje se korištenje opcije Package koja se može pronaći u
padajućem izborniku File. Prečica do ove operacije je CTRL + ALT + SHIFT + P. Ova opcija kreira
centralizovanu „zbirku“ ili „arhivu“ korištenih dokumenata.

Nakon što odaberemo opciju, otvara se dijaloški okvir kroz koji možemo da provjerimo šta je
sve korišteno u dokumentu, kao na primjer:

• Koliko i koji fontovi su korišteni,

• Koliko i koje fotografije su korištene,
• Da li ima grešaka sa linkovima (embedded ili linked),
• Koje boje su korištene kroz dokument,
• Opcije printanja, i slično.

115 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 126. Package dokumenta

Nakon što odradimo reviziju dokumenta i kliknemo na dugme Package, pojavljuje se novi
dijaloški okvir – za instrukcije prilikom printanja. Gdje je moguće upisati dodatne informacije
po želji, a iste će se snimiti u novo kreirani dokument sa odabranim nazivom.

Slika 127. Instrukcije za pritnanje

116 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Izgled dijaloškog okvira za kreiranje Package publikacije je prikazan na narednoj fotografiji. U

ovom koraku biramo lokaciju i naziv foldera u koji ćemo pohraniti sve korištene podatke, te
uključujemo dodatne opcije. Opcije su prikazane, a iste se uključuju po želji, pri čemu također
imamo mogućnost urediti dokument uputstva za printanje.

Nakon klika na dugme Package, prikazuju nam se greške ukoliko ih ima, a nakon čega se
završava pohrana svih korištenih dokumenata na jednu lokaciju. Sadržaj novo kreiranog
foldera prikazan je na narednoj fotografiji, gdje možemo vidjeti kreirana dva pod foldera sa
nazivima:

• Document fonts – u koji se spremaju svi fontovi korišteni kroz dokument

• Links – u kome se nalazi sav povezani sadržaj sa dokumentom
• Ostali dokumenti, kao što su InDesign dokument nalaze se u korijenu (root) foldera

Slika 128. Hijerarhija kreiranog foldera

117 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

11. SADRŽAJ TABELA

Tabela 1. Prikaz mjernih jednica u InDeisgnu .......................................................................... 17
Tabela 2. Prečice za odabir alata .............................................................................................. 23

118 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

12. SADRŽAJ SLIKA

Slika 1. Pokretanje InDesigna ................................................................................................... 10
Slika 2. Kreiranje novog dokumenta ........................................................................................ 11
Slika 3. Prikaz radne površine ................................................................................................... 12
Slika 4. Glavni izbornik.............................................................................................................. 13
Slika 5. Uređivanje pozicije kontrolnog panela ........................................................................ 13
Slika 6. Opcije selekcije i pomjeranja ....................................................................................... 14
Slika 7. Opcije znakova ............................................................................................................. 14
Slika 8. Opcije paragrafa ........................................................................................................... 14
Slika 9. Opcije tabela ................................................................................................................ 14
Slika 10. Tooltip – opis opcije ................................................................................................... 15
Slika 11. Prikazivanje i skrivanje Rulera .................................................................................... 15
Slika 12. Promjena mjernih jedinica na Ruleru ........................................................................ 16
Slika 13. Određivanje nulte pozicije ......................................................................................... 16
Slika 14. Orjentacione linije ...................................................................................................... 18
Slika 15. Dijaloški okvir pohranjivanja dokumenta .................................................................. 19
Slika 16. Opcije otvorenog dokumenta .................................................................................... 19
Slika 17. Opcija Open................................................................................................................ 20
Slika 18. Dijaloški okvir Open ................................................................................................... 20
Slika 19. Pages panel ................................................................................................................ 21
Slika 20. Odabir stranica ........................................................................................................... 21
Slika 21. Alatna traka ................................................................................................................ 22
Slika 22. Pen Tool alati.............................................................................................................. 22
Slika 23. Izgled dva međusobno spojena tekstualna okvira..................................................... 25
Slika 24. Alati za vektorsko crtanje ........................................................................................... 26
Slika 25. Promjena veličine tekstualnog okvira i prikaz skrivenog teksta ................................ 27
Slika 26. Alati za crtanje osnovnih oblika ................................................................................. 27
Slika 27. Kreiranje pravougaonika, kvadrata, elipse i kruga..................................................... 28
Slika 28. Dijaloški okvir za crtanje poligona ............................................................................. 29
Slika 29. Crtanje pomoću Pen Toola......................................................................................... 30
Slika 30. Izgled panela Layers ................................................................................................... 31
Slika 31. Kreiranje sloja............................................................................................................. 32
Slika 32. Selekcija i fokusiranje slojeva..................................................................................... 33
Slika 33. Premještanje objekta sa jednog sloja na drugi .......................................................... 34
Slika 34. Sortiranje slojeva........................................................................................................ 35
Slika 35. Prikaz panela LInks ..................................................................................................... 36
Slika 36. Opcija Update Links ................................................................................................... 37
Slika 37. Dio dijaloškog okvira Relink opcije............................................................................. 38
Slika 38. Opcija Embed Link ...................................................................................................... 39
Slika 39. Izgled panela Pages .................................................................................................... 40

119 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 40. Opcije za uređivanje panela stranica ......................................................................... 41

Slika 41. Dodavanje – umetanje stranica ................................................................................. 42
Slika 42. Master Pages dio na panelu Pages ............................................................................ 42
Slika 43. Kreiranje novog mastera – dijaloški okvir .................................................................. 43
Slika 44. Kreiranje novog mastera zasnovanog na izgledu stranice ili dvolisnice .................... 43
Slika 45. Ljevo je prikazan originalni master (parent) sa child masterima, dok desno možemo
vidjeti uređen parent master i automatsko ažuriranje na svim child masterima.................... 44
Slika 46. B-Master (child) je baziran na osnovu A-Mastera (parent) ....................................... 44
Slika 47. Master stranice – padajući izbornik (desni klik) ........................................................ 45
Slika 48. Dupliranje mastera..................................................................................................... 46
Slika 49. Brisanje mastera ........................................................................................................ 46
Slika 50. Umetanje mastera iz drugog dokumenta .................................................................. 47
Slika 51. Primjena mastera na jednu stranicu ili jedanu dvolisnicu povlačenjem miša ........... 48
Slika 52. Primjena mastera na stranice .................................................................................... 48
Slika 53. Numeracija na A-Masteru – lijevo je prikazan marker sekcije, a desno marker sekcije
sa brojem stranice .................................................................................................................... 49
Slika 54. Opcije numeracije stranica, sekcija i poglavlja .......................................................... 50
Slika 55. Prefiks sekcije u InDesign dokumentu ....................................................................... 51
Slika 56. Panel stranica (pages) ................................................................................................ 51
Slika 57. Opcije bojenja (lijevo), Color Picker (desno) .............................................................. 53
Slika 58. RGB / CMYK / Lab boje ............................................................................................... 54
Slika 59. Swatches panel .......................................................................................................... 55
Slika 60. Kreiranje gradacije koristeći Swatches panel ............................................................ 56
Slika 61. Lineari i kružni gradijent............................................................................................. 56
Slika 62. Način primjene gradacije boje ................................................................................... 57
Slika 63. Blending modovi ........................................................................................................ 58
Slika 64. Type Tool .................................................................................................................... 60
Slika 65. Umetanje Word datoteke .......................................................................................... 62
Slika 66. Izgled dva međusobno spojena tekstualna okvira – priča (story) ............................. 64
Slika 67. Prikaz i uređivanje kolona .......................................................................................... 64
Slika 68. Control panel znakova ............................................................................................... 65
Slika 69. Control panel paragrafa ............................................................................................. 65
Slika 70. Panel Character .......................................................................................................... 66
Slika 71. Panel Paragraph ......................................................................................................... 67
Slika 72. Dijaloški okvir Justification ......................................................................................... 69
Slika 73. Pharagraph Style Options – Hyphenation.................................................................. 70
Slika 74. Lijevo je prikazan Wrap around bounding box, a desno Wrap around object shape 72
Slika 75. Wrap To padajući izbornik ......................................................................................... 72
Slika 76. Izgled objekta sa primjenjenim opcijama Wrap To izbornika.................................... 73
Slika 77. Paneli stilova znakova, odlomaka i oblika.................................................................. 74
Slika 78 . Object Style Options.................................................................................................. 75

120 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 79. Character Style opcije ................................................................................................ 76

Slika 80. Basic Character Formats ............................................................................................ 77
Slika 81. Advanced Character Formats..................................................................................... 78
Slika 82. Character Color .......................................................................................................... 78
Slika 83. Paragraph Style opcije ............................................................................................... 79
Slika 84. Indents and Spacing ................................................................................................... 80
Slika 85. Bulets and Numbering ............................................................................................... 81
Slika 86. Hyphenation............................................................................................................... 82
Slika 87. Tabs ............................................................................................................................ 83
Slika 88. Dodatno uređeni tekst u odnosu na Character i Parahraph Style ............................. 84
Slika 89. Brisanje stila paragrafa .............................................................................................. 85
Slika 90. Zadržavanje karakteristika prilikom brisanja stila...................................................... 86
Slika 91. Brisanje neupotrijebljenih stilova .............................................................................. 86
Slika 92. Umetanje stila znakova .............................................................................................. 87
Slika 93. Umetanje stilova iz drugog dokumenta ..................................................................... 87
Slika 94. Load Styles dijaloški okvir .......................................................................................... 88
Slika 95. Panel Align.................................................................................................................. 91
Slika 96. Spojena putanja koja se sastoji od dvije putanje koje prikazuju isti smjer (lijevo) i
suprotni smjer (desno) ............................................................................................................. 92
Slika 97. Dvije različite (zatvorene) putanje – lijevo i dvije interne putanje u jednoj spojenoj
putanji (compound path) – desno............................................................................................ 93
Slika 98. Pathfinder Panel......................................................................................................... 93
Slika 99. Izgled odabranih opcija .............................................................................................. 94
Slika 100. Spojeni oblik korišten kao tekstualni okvir (lijevo), dok je desno prikazana
kombinacija korištenje okvirnih linija ...................................................................................... 94
Slika 101. Izgled usidrenih (zakačenih) objekata...................................................................... 95
Slika 102. Umetanje fusnote .................................................................................................... 96
Slika 103. Odabir opcije kontorliranja fusnote......................................................................... 97
Slika 104. Opcije kontorliranja fusnote .................................................................................... 98
Slika 105. Layout opcije kontorliranja fusnote ......................................................................... 99
Slika 106. Kreiranje tabele ...................................................................................................... 100
Slika 107. Opcije umetanja tabele .......................................................................................... 101
Slika 108. Odabir opcije za konvertovanje teksta u tabelu .................................................... 101
Slika 109. Konvertovanje teksta u tabelu ............................................................................... 102
Slika 110. Rezultat konvertovanja teksta u tabelu ................................................................. 102
Slika 111. Zaglavlje i podnožje tabele..................................................................................... 103
Slika 112. Postavke zaglavlja i podnožja tabele ..................................................................... 103
Slika 113. Dodavanje stila ćelije u stil tabele za uređivanje određenih dijelova tabele ........ 104
Slika 114. Prikaz stilova ćelija kako uređuju određene dijelove tabele ................................. 105
Slika 115. Paneli za tabele i stilove ......................................................................................... 106
Slika 116. Kreiranje novog stila .............................................................................................. 107

121 | S t r a n a
Kulturni centar „Kralj Fahd“ Adobe InDesign CC

Slika 117. Zasnivanje novog stila na osnovu nekog drugog stila............................................ 107
Slika 118. Uređivanje stila ćelije ............................................................................................. 108
Slika 119. Primjena stila ćelije ................................................................................................ 110
Slika 120. Formati pohranjivanja dokumenta (Export) .......................................................... 111
Slika 121. Export ..................................................................................................................... 112
Slika 122. Osnovne postavke PDF-a ....................................................................................... 112
Slika 123. Kompresovanje PDF-a ............................................................................................ 113
Slika 124. Određivanje linija reza i prepusta PDF-a................................................................ 114
Slika 125. Export PNG i Export JPEG ....................................................................................... 115
Slika 126. Package dokumenta ............................................................................................... 116
Slika 127. Instrukcije za pritnanje........................................................................................... 116
Slika 128. Hijerarhija kreiranog foldera .................................................................................. 117

122 | S t r a n a