IM 34 (1-2) 2003.

KONGRESI, SIMPOZIJI, SEMINARI

SEMINAR O PRIMJENI PRAVILNIKA O MUZEJSKOJ DOKUMENTACIJI
CONGRESSES, SIMPOSIA (WORKSHOPS)

VLADIMIRA PAVI∆ Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

sl.1 »lanice StruËnog povjerenstva za

izradu pravilnika o dokumentaciji o muzej-
skoj grai

sl.2 Prvi seminar/ Zagreb, Muzej Mimara,

5. veljaËe 2003.

Muzejski dokumentacijski centar godinama se siste- Seminari su bili zamiπljeni i kao jedinstvena prilika za
matski bavi problematikom dokumentacije i informati- diskusiju o tekstovima oba pravilnika, jer prema stalnim
zacije muzejske djelatnosti1 te edukacijom kustosa u upitima struËnih muzejskih djelatnika zakljuËilo se da
tom smislu. Kao nastavak tog sustavnog posla namet- nisu upoznati sa sadræajem pravilnika. Stoga je MDC
nula se organizacija radnih seminara o primjeni pravilni- zajedno s pozivima za seminar svima poslao kopije
ka o muzejskoj dokumentaciji (Pravilnik o uvjetima i teksta oba pravilnika, upravo zbog æelje da svaki poje-
naËinu ostvarivanja uvida u muzejsku grau i muzejsku dinac prethodno bude upoznat s njihovim sadræajem te
dokumentaciju / NN 115/01, Pravilnik o sadræaju i s Ëinjenicom da pravilnici zapravo kodificiraju
naËinu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj dosadaπnju praksu bez senzacionalnih novosti.
grai / NN 108/02), nakon njihove objave.
Organizaciju i voenje svih seminara provela je Vladimira
Svrha seminara bila je upoznati muzejske struËnjake PaviÊ, MDC, a pravilnike su prikazale te pobliæe objas-
(ravnatelje muzeja, kustose, viπe kustose, muzejske nile odredbe Ëlanice StruËnog povjerenstva za izradu
savjetnike, dokumentariste i informatiËare) s aktualnom prijedloga oba pravilnika: Dubravka OsreËki JakeliÊ,
problematikom buduÊeg organiziranog procesa Dora BoπkoviÊ, Vesna DakiÊ, [Link]. Æarka VujiÊ, Ljiljana
voenja muzejske dokumentacije i uvida u doku- »erina i Vladimira PaviÊ. (PRILOG 1.) InformatiËku
mentaciju, propisanog navedenim pravilnicima, a podrπku seminara proveo je Zoran Svrtan iz Muzeja za
istovremeno naglasiti vaænost muzejske dokumentacije umjetnost i obrt.
koja se po vaæeÊim zakonima i pravilnicima πtiti kao
»lanice povjerenstva su osobe koje su svojim
kulturno dobro, odnosno, izjednaËena je s vaænoπÊu
1. Franulić, Markita. Uloga MDC-a viπegodiπnjim teoretskim i praktiËnim iskustvom apsolut-
u informatizaciji muzejske djelatnosti samog muzejskog predmeta.
no meritorne za sloæenu problematiku suvremenog
u Hrvatskoj // Informatica
Museologica 31(1- 2) 2000.,
Poticaj za organizaciju seminara bili su i dodatni podaci voenja dokumentacije o grai, a imaju i viπegodiπnje
Muzejski dokumentacijski centar, poznati MDC-u iz prakse, primjerice, podatak o malom praktiËno iskustvo voenja muzejske dokumentacije.
Zagreb, str.40. (isti tekst u postotku inventirane grae u svim hrvatskim muzejima Vaæno je napomenuti da je StruËno povjerenstvo u sas-
Zborniku AKM Rovinj).
koji, meu ostalim govori da stanje dokumentiranosti tavljanju prijedloga pravilnika, a zbog velikog otpora priro-
2. Ratne štete na muzejima i galerija- grae u velikom broju hrvatskih muzeja i zbirki nije doslovnih muzeja prema jedinstvenom naËinu obrade
ma u Hrvatskoj, Muzejski doku-
mentacijski centar, Zagreb, 1997., puno napredovalo od 80 -tih godina. Posao popisa i grae, konzultiralo i Darka Rukavinu, viπeg kustosa
urednica Vladimira Pavić. procjene ratne πtete na muzejskoj grai u Hrvatskoj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
Elektonička publikacija Ratne štete pokazao je Ëak toliki nedostatak dokumentacije da Êe
Realizirano je devet seminara koji su odræani uza
na muzejima i galerijama u biti nemoguÊe traæiti povrat veÊine nestalih (vjerojatno
Hrvatskoj, 2000., može se pregle-
suradnju i pomoÊ muzeja koji su omoguÊili sudjelovanje
opljaËkanih) predmeta u pojedinim muzejima.2
dati na mrežnoj adresi svojih struËnih djelatnika u provedbi seminara te muze-
[Link] ja koji su ustupili prostor za odræavanje seminara. To su
 87

sl.3 Peti seminar/ Rijeka, Muzej grada

Rijeke, 27. oæujka 2003.

sl. 4 ©esti seminar/ Pula, Arheoloπki muzej

Istre, 28. oæujka 2003.

Muzej Mimara u Zagrebu, u kojem su odræana tri semi- b) da je ekspertni tim koji je radio prijedloge pravilnika
nara za muzeje Zagreba i ZagrebaËke æupanije, te Muzej o dokumentaciji zaista kompetentan tim s nadasve
Slavonije u Osijeku, Muzej grada Rijeke, Arheoloπki praktiËnim iskustvom;
muzej Istre u Puli, Narodni muzej u Zadru, Muzej grada c) da je dosadaπnja praksa pretoËena u pravilo,
Splita i UmjetniËka galerija u Dubrovniku za muzealce iz smatramo da su pravilnici dobra polaziπna toËka za
ostalih hrvatskih æupanija. (PRILOG 2.) Na seminare je buduÊi organizirani rad, i to ne samo na segmentu
ukupno pozvano 537 struËnih djelatnika iz 138 hrvatskih muzejske dokumentacije. Kako je seminarima doslovce sl.5 Prvi seminar/ Zagreb, Muzej Mimara,
muzeja, a odazvalo ih se pribliæno 450. obuhvaÊena struka u cijeloj Hrvatskoj, miπljenja smo da 5. veljaËe 2003.
Reakcije i diskusija muzealaca na seminarima pokazale je i svrha organiziranja seminara itekako ispunjena,
su da veÊina prisutnih, unatoË dostavljenim tekstovima posebno ako struËna javnost usvoji Ëinjenicu da Êe
pravilnika, nije bila upoznata s osnovnim sadræajem struËnu pomoÊ, struËni nadzor te uskaivanje rada
pravilnika, a kamoli sa spoznajom da pravilnici predstavl- unutar sustava muzeja omoguÊiti provedba matiËnosti
jaju standardizirani oblik obrade muzejske grae, nuæan u muzejima u skladu s objavljenim Pravilnikom o
kako bi se muzejska mreæa profesionalizirala. Prijelazne i naËinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja
zavrπne odredbe pravilnika u kojima se navodi obveza RH/ NN120/02.
organiziranog provoenja zakonskih propisa u muzejima Iako smo svjesni da Êe tom procesu usklaivanja i
zbog potrebe konaËnog i definitivnog sreivanja sl.6 Drugi seminar/ Zagreb, Muzej Mimara,
usustavljivanja te organiziranog djelovanja unutar muze- 18. veljaËe 2003.
zaostataka, percipirao je samo mali broj muzealaca. ja, trebati vremena i financijske podrπke, smatramo
Stoga nije Ëudno da je veÊina primjedaba bila subjektiv- pravilnike velikim napretkom i korakom u buduÊnost
na (odnosila se na problem velikih zaostataka u doku- muzejske djelatnosti u Hrvatskoj.
mentiranju grae, dok su arheoloπki i prirodoslovni muzeji
uglavnom ukazivali na nemoguÊnost provedbe voenja Prilog 1.
jedinstvene inventarne knjige). Svekolika muzej-ska
POPIS »LANICA STRU»NOG POVJERENSTVA ZA IZRADU
zajednica, na æalost, uglavnom nije prepoznala potrebu
PRAVILNIKA O DOKUMENTACIJI O MUZEJSKOJ GRA–I
organiziranog i jedinstvenog struËnog pristupa u obavl-
janju muzejske djelatnosti, podizanja struËnosti i standar- DUBRAVKA OSRE»KI JAKELI∆, povjesniËarka umjetnos- sl.7 TreÊi seminar/ Zagreb, Muzej Mimara,
ti, viπa kustosica u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb. 4. oæujka 2003.
da rada na viπu razinu, te veÊe profesionalizacije i surad-
nje meu muzejima i muzealcima. Od 1985. do 1997. radila je kao voditeljica sluæbe
muzejske dokumentacije. Sada radi na poslovima
Objektivne primjedbe imali su samo struËnjaci veÊine
voditeljice Zbirke novije fotografije i fotografskog pribo-
manjih zaviËajnih i lokalnih muzeja. Oni su opravdano
ra. Autorica je viπe radova iz podruËja muzejske doku-
naglasili nemoguÊnost ispunjavanja svih zakonskih
mentacije.
odredaba uzrokovanih neispunjavanjem obveza i nerazu-
mijevanjem osnivaËa tj. lokalne samouprave vezano uz DORA BO©KOVI∆, arheologinja, viπa kustosica u
financijske podrπku, zapoπljavanje struËnog i tehniËkog Hrvatskome povijesnome muzeju u Zagrebu. Voditeljica
osoblja, te posebno u realizaciji informatiËke podrπke u zbirke hladnog oruæja. Viπe godina prouËava standarde
radu. za obradu muzejske grae MDA i UNIMARC. Zbirku
hladnog oruæja je obradila prema UNIMARC standar-
Na kraju svakog seminara naglaπena je moguÊnost
dima.
obraÊanja MDC-u, Hrvatskom muzejskom vijeÊu ili poje-
Bavi se problemom moguÊnosti povezivanja
dinim Ëlanicama povjerenstva radi struËne pomoÊi,
podatkovnih skupina i pronalaæenja dodirnih toËaka pri
kojom se veliki broj muzejskih struËnjaka koristio i dosad.
sadræajnoj - kataloπkoj obradi muzejske grae u arhivi-
Napokon, ako zakljuËimo: ma, knjiænicama i muzejima unutar Dublin Core eleme-
a) da su pravilnici proπli sve mehanizme koje zakon nata. Katalog MUSEUM 1846.-1996. prenijela na
zahtijeva pri donoπenju ovakvih akata, a koji ukljuËuju i Internet - prema UNIMARC standardima, πto je
miπljenje struËne javnosti;
88 ukljuËivalo odreivanje i indeksiranje pojmova prema 3. Vukovarsko-srijemska, 4. Brodsko-posavska) -
postojeÊim meunarodnim standardima. odazvalo ih se 52.
LJILJANA »ERINA, arheologinja i povjesniËarka umjet- 5. seminar/ Rijeka, Muzej grada Rijeke
nosti, viπa kustosica u Fundaciji Ivana MeπtroviÊa / (27. oæujka 2003.)
Atelijeru Ivana MeπtroviÊa u Zagrebu.
Pozvano je 35 struËnjaka iz 13 muzeja u 2 æupanije
NajveÊim dijelom se njen rad odnosi na skupljanje i
(1. Primorsko-goranska, 2. LiËko-senjska) - odazvalo ih
obradu dokumentacije te kataloπku obradu djela Ivana
se 27.
MeπtroviÊa. KoristeÊi u praksi informatiËke moguÊnosti
formira baze podataka iz Ëega proizlazi CD-ROM Ivan 6. seminar/ Pula, Arheoloπki muzej Istre
MeπtroviÊ i Atelijer MeπtroviÊ Zagreb, izdan 2001. (28. oæujka 2003.)
godine. Pozvano je 39 struËnjaka iz 13 muzeja u Istarskoj
VESNA DAKI∆, diplomirana inæenjerka matematike, viπa æupaniji, odazvalo ih se 29.
kustosica/dokumentarist u TehniËkom muzeju u 7. seminar/ Zadar, Narodni muzej (9. travnja 2003.)
Zagrebu.
Pozvano je 26 struËnjaka iz 7 muzeja u 2 æupanije
Voditeljica je odjela Vatrogastva i zbirki Kompjutorske
(1. Zadarska, 2. ©ibensko-kninska) - odazvalo ih se 16.
tehnike, RaËunske tehnike i Tehnike pisanja i umnoæa-
vanja teksta, a istovremeno voditeljica sluæbe muzejske 8. seminar/ Split, Muzej grada Splita
dokumentacije i informatizacije. (10. travnja 2003.)

DR. SC. ÆARKA VUJI∆, muzeologinja, docentica na Pozvano je 69 struËnjaka iz 19 muzeja u Splitsko
Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske dalmatinskoj æupaniji, odazvalo ih se 60.
znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 9. seminar/ Dubrovnik, UmjetniËka galerija
Tri godine radila je u Strossmajerovoj galeriji u Zagrebu. (29. travnja 2003.)
Zadnjih 10 godina radi na Katedri za muzeologiju i
Pozvano je 26 struËnjaka iz 9 muzeja u æupaniji
odgovorna je za kolegij Muzejske zbirke.
DubrovaËko-neretvanskoj, odazvao se 21 struËnjak.
VLADIMIRA PAVI∆, povjesniËarka umjetnosti, muzejska
Primljeno: 19. prosinca 2003.
savjetnica u Muzejsko dokumentacijskom centru.
Dugogodiπnje kustosko iskustvo stekla kao voditeljica
kompleksnih kulturno povijesnih odjela u Muzeju
Meimurja, »akovec i Samoborskome muzeju. Od
1996. radi u MDC-u na savjetniËkim poslovima muzeo-
loπke naravi, meu kojima je i naËin voenja muzejske
dokumentacije o grai.
SEMINAR ON THE APPLICATION OF THE RULES CONCERNING MUSEUM

Prilog 2. DOCUMENTATION

POPIS RADNIH SEMINARA O PRIMJENI PRAVILNIKA O During 2003, the Museum Documentation Centre organised
MUZEJSKOJ DOKUMENTACIJI and carried out nine working seminars on the application
of rules concerning museum documentation (Rules con-
1. seminar/ Zagreb, Muzej Mimara (5. veljaËe 2003.) cerning the conditions and means of realising access to
Grad Zagreb, pozvano 114 struËnjaka iz 28 muzeja, museum holdings and museum documentation /NN 115-
odazvalo ih se 90. 01/, Rules concerning the contents and means of keeping
museum documentation relating to museum holdings /NN
2. seminar/ Zagreb, Muzej Mimara (18. veljaËe 2003.)
108-02/).
Grad Zagreb - pozvano 85 struËnjaka iz 26 muzeja,
The aim of the seminar was to acquaint museum profes-
odazvalo ih se 70.
sionals (museum directors, curators, senior curators, muse-
ZagrebaËka æupanija - pozvano 14 struËnjaka iz 8
um advisors, documentation specialists and information
muzeja, odazvalo ih se 8.
professionals) with the current problems concerning the
3. seminar/ Zagreb, Muzej Mimara (4. oæujka 2003.) future organised process of keeping museum documenta-
Pozvana su 73 struËnjaka iz 26 muzeja u 8 æupanija tion and providing access to documentation - as laid down
in the rules mentioned above - while at the same time
(1. Varaædinska, 2. Meimurska, 3. Bjelovarsko-bilo-
stressing the importance of museum documentation, which
gorska, 4. KarlovaËka, 5. Krapinsko-zagorska, 6.
is, according to current law and rules, protected as a cul-
KoprivniËko-kriæevaËka, 7. SisaËko-moslavaËka, 8.
tural asset - in other words, just as important as the muse-
VirovitiËko-podravska) - odazvalo ih se 69.
um object.
4. seminar/ Osijek, Muzej Slavonije (12. oæujka 2003.)
A total of 537 museum professionals from 138 Croatian
Pozvano je 56 struËnjaka iz 13 muzeja u 4 æupanije museums were invited, and approximately 450 of them took
(1. OsjeËko-baranjska, 2. Poæeπko-slavonska, part in the seminars.