PRINCIP RADA ALTERNATORA Kao to se vidi iz prilo enog, stator alternatora ima tri zavojnice u kojima se inducira IZMJENI
NA struja-dakle alternator je u svom prvom stupnju generator IZMJENI NOG TROFAZNOG napona od oko 120V (kada bi rotor konstantno dobivao 12V tj. bio bi max. magnetiziran)
Za to tri zavojnice?
Radi tzv peglanja napona-svaki ciklus ima jedan vrh iliti peek a s tri zavojnice su ti vrhovi ispeglaniji-bilo bi idealno da je im vi e zavojnica, al to bi naravno zakompliciralo konstrukciju alternatora Da bi se u zavojnici inducirala struja, kraj nje mora prolaziti magnet-u ovom slu aju je to elektromagnet rotora koji dobiva struju preko etkica reglera. REGLER je istovremeno spojen i na stator i rotor alternatora. To je elektronski sklop koji je tvorni ki pode en da regulira napon alternatora na nekih 14-15V, a to radi na principu da mjeri napon statora-ako on pada, istovremeno poja ava napon u rotoru koji postaje ja e namagnetiziran i pove ava napon i struju u statoru. Ako napon raste, smanjuje napon rotora i odr ava napon u granicama za koje je ra en. To najvi e dolazi do izra aja kod promjena okretaja motora, a s time i okretaja samog alternatora Moramo imati u vidu da sam alternator ima nekoliko puta manju remenicu od remenice radilice preko koje se pogoni pa s time i okretaji alternatora su nekoliko puta ve i od okretaja motora Dakle imamo trofazni izmjeni ni napon na izvodima statora. Ti izvodi su spojeni na 3 puta po dvije ispravlja ke diode na diodnom mostu gdje se trofazni izmjeni ni napon pretvara u "jednofaznu" istosmjernu struju od nekih 14 V potrebnu za rad ure aja u autu Alternatori se razlikuju po maximalnoj struju koju mogu dati pod vr nim optere enjem-u ovom slu aju je to 85A na 14V. Naravno posotje ja i i slabiji alternatori, ovisno o modelu auta i koli ini ure aja u autu. Naj e i kvarovi alternatora su istro ene etkice-svijetli lampica u obliku akumulatora na instrument tabli, auto sve te e pali dok nakraju ne e upaliti jer bez proizvodnje struje iz alternatora, sva struja se crpi iz akumulatora. Drugi rje i kvar je pregorijevanje dioda ili jedne od njih. Naj e e se to doga a radi prejake potro nje struje koju alternator na mo e isporu iti (npr jaka muzika) ili radi pra ine koja sprje ava hla enje dioda. U tom slu aju opet se ne puni akumulator i svijetli ili treperi lampica na instrument tabli. Tre i naj e i kvar je zujanje le ajeva, naj e e prednjeg koji je naoptere eniji jer preuzima silu nategnutog klinastog remena preko remenice, te voda i vlaga koja zna do i u le ajeve radi o re enih semeringa le aja Najrje i kvarovi su pregorijevanje zavojnice statora ili jo rje e rotora to je opet posljedica prevelikog optere enja